knin na netu
Moderator: Gazda
-
Milorad-Micko Dujmovic
- Posts: 322
- Joined: Tue May 06, 2003 2:26 pm
sredina,krka
gospodine kume Ciruse pa pogodili ste vi na kojem je to potezu bilo,samo ste mi malo predudugacki(salim se).sredina kao sto joj i sama rijec kaze nalazila se na sredini bistre krke i to tacno na dnu magareceg zida s ove strane i skalica kako Peki rece na drugoj strani.ujedno je tu bilo i pojilo za konje.naime tada je krka bila tako cista i bistra da se u duzini jedno dvjesto metara sredina bijelila kao snijeg.ustvari bio je to fini sitni pijesak i przina puna skoljki(naravno sitnih)kako bi se ljeti nivo spustio tu si krku mogao pregaziti.znam i sad kad sa zenom setam nasipom zastati i s nekim pomjesanim osjecajima gledati u to mjesto. onda pogled odluta na Francuski dio jer se odatle najbolje vidi ,kao i onaj otvor povise Marunuse na Turskom dijelu.odluta ja ali sto se moze
-
Luka Kabic
- Posts: 199
- Joined: Thu Mar 20, 2003 4:49 am
-
Petar-Peky Bukarica
- Posts: 1301
- Joined: Sun Mar 02, 2003 5:13 pm
SKALINE
Mr. Mobidik na tvoje pitanje o "Kaliforniji" vec ti je
odgovorio mr. Milemande,samo si to predvidio.
odgovorio mr. Milemande,samo si to predvidio.
-
Petar-Peky Bukarica
- Posts: 1301
- Joined: Sun Mar 02, 2003 5:13 pm
Odgovori
Za mr. Milemande-
Pitaj tog do sebe kad smo isli sa ekipom iz Dubrovnika u Solaris,
on ostane u Sibeniku a ja odem pjeske za Knin.
Komesar je zna reci da nije bilo njega i borbe da bi mi sada vukli
slepere po Rajni.Jedne prilike smo bili u Mostaru i veceravali u nekom
restoranu,kad ulazi Komesar u svom elementu.Dodje do nas,tu smo se malo zezali i on uzme komad kruha umoci u tanjir i ode dalje drzati predavanje.Narucimo mu veceru i litar vina ali on to nije ni taka jer
se to nije slagalo sa njegovim nacinom zivota,da sjedi za stolom i jede.
I dalje je isao od stola do stola i sluzio se po svojoj volji,pravi Svedjanin.
A konobar koji je najbrze izvlacio novcanik iz dzepa se zvao Dzeri,
inace je bio konobar po vozovima.Nikad mu nisi znao jeli pjan ili
opicen mokrom krpom.
Sto se tice Nove godine,daleko je bila bolja ona u Dokinoj supi.
Ugalj slozen u jednu stranu,drva u drugu i na njima napravljen lezaj,
puna kartonska kutija sa sendvicima i normalno cuga.
Sava je ujutro izgledao kao Alija Sirotanovic,zaspa i uvalio glavu u
ugalj.Cini mi se da je Kole (Rajko) zauzo "oblejacki krevet".
Sa gospodinom,za kojeg se raspitujes bio sam jucer.Vozi gradski
autobus,muci muku sa penzionerima i skolarcima.Inace je dobro,
prenjecu mu pozdrave.
Malo po malo,svi otkrivate svoj identitet,tako da izgleda necu jedini ja
igrati otvorenih karata.
Pitaj tog do sebe kad smo isli sa ekipom iz Dubrovnika u Solaris,
on ostane u Sibeniku a ja odem pjeske za Knin.
Komesar je zna reci da nije bilo njega i borbe da bi mi sada vukli
slepere po Rajni.Jedne prilike smo bili u Mostaru i veceravali u nekom
restoranu,kad ulazi Komesar u svom elementu.Dodje do nas,tu smo se malo zezali i on uzme komad kruha umoci u tanjir i ode dalje drzati predavanje.Narucimo mu veceru i litar vina ali on to nije ni taka jer
se to nije slagalo sa njegovim nacinom zivota,da sjedi za stolom i jede.
I dalje je isao od stola do stola i sluzio se po svojoj volji,pravi Svedjanin.
A konobar koji je najbrze izvlacio novcanik iz dzepa se zvao Dzeri,
inace je bio konobar po vozovima.Nikad mu nisi znao jeli pjan ili
opicen mokrom krpom.
Sto se tice Nove godine,daleko je bila bolja ona u Dokinoj supi.
Ugalj slozen u jednu stranu,drva u drugu i na njima napravljen lezaj,
puna kartonska kutija sa sendvicima i normalno cuga.
Sava je ujutro izgledao kao Alija Sirotanovic,zaspa i uvalio glavu u
ugalj.Cini mi se da je Kole (Rajko) zauzo "oblejacki krevet".
Sa gospodinom,za kojeg se raspitujes bio sam jucer.Vozi gradski
autobus,muci muku sa penzionerima i skolarcima.Inace je dobro,
prenjecu mu pozdrave.
Malo po malo,svi otkrivate svoj identitet,tako da izgleda necu jedini ja
igrati otvorenih karata.
-
milemande
-
Milorad-Micko Dujmovic
- Posts: 322
- Joined: Tue May 06, 2003 2:26 pm
basista u mobi diku
milemande posto je bio samo jedan onda to mora da je bila moja malenkost.kad spominjes Pekijevo pjesacenje pjesacio je on i zbog mobidika.naime znali smo ostaviti instrumente u mjestu gdje bi svirali, a u knin pjeske.jednom smo ti u lici cekalu vlak i dok su ostali dremuckali do jutra ja dohvatio timpan, a Peki dobos i udri do jutra.dali se peki upce sjecas tih zgoda i gdje je to bilo? 
-
Petar-Peky Bukarica
- Posts: 1301
- Joined: Sun Mar 02, 2003 5:13 pm
REKLAMAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA
Evo , za Kninjane a i malo sire , jedna ugodna vijest .
Iz vrlo povjerljivih izvora ( KGB ) sam saznao da ce
"KNINSKI RJECNIK" biti objavljen kao knjiga , sa
zanimljivim koricama a tekstove ste vjerujem vec
sretali na Internetu .
Sve ostale podatke u vezi te knjige naci ce te na
" KNINSKOM RJECNIKU " za par dana ili na adresi :
PUKI - oprosti@hotmail.com
NINE - mirnine@hotmail.com
Iz vrlo povjerljivih izvora ( KGB ) sam saznao da ce
"KNINSKI RJECNIK" biti objavljen kao knjiga , sa
zanimljivim koricama a tekstove ste vjerujem vec
sretali na Internetu .
Sve ostale podatke u vezi te knjige naci ce te na
" KNINSKOM RJECNIKU " za par dana ili na adresi :
PUKI - oprosti@hotmail.com
NINE - mirnine@hotmail.com
-
Petar-Peky Bukarica
- Posts: 1301
- Joined: Sun Mar 02, 2003 5:13 pm
KNIN NA NETU
Nadam se da mi Igor nece zamjeriti sto ovaj tekst iz "PRAVOG ODGOVORA" prenosim na Forum Galerije .
TOPLI POGLED U PROSLOST
Koliko god vrijedno kao podsjetnik na korijene odakle su mnogi potekli, toliko je zahvalno i kao etnoloko antropoloko tivo koje na simbolican i prefinjen nacin oslikava i otkriva mentalitet i manire podinarskog covjeka
Pie Igor Coko
Nekada davno, u selima Dalmatinske zagore, djedovi i bake bi unucima i djeci, sjedeci kraj vatre, zagrnuti biljcima, pricali price i prenosili drevne obicaje, koje su pak, i njima samima prenosili njihovi preci. Ili bi pricali o mladim danima i o tome kako su se i uz koje pjesme zabavljali po prelima. Prica bi se irila s koljena na koljeno, prkoseci modernizaciji i nekim novim obicajima koji su stare, tradicionalne bacile u zapecak, zakljucali u stari drveni kovceg. I dok je god bilo ivih ljudi u tim selima drevna tradicija i obicaji su ivjeli, makar kroz pricu. A onda je naprasno nestalo ivota i sela su se nala na samrti. Ko zna ta bi bilo sa svom tom drevnom zaostavtinom i predanjima da se na kraju, nije pojavio internet, a sa njim i nova, egzoticna mogucnost oivljavanja necega to je u fizickom obliku ako ne odavno mrtvo, onda makar u samrtnom hropcu. Sela Dalmatinske zagore danas moda vie ne ive svoj fizicki ivot, ali njihov duh ivi na internetu, u vidu onlajn prezentacija. U smislu, kad moe Njujork imati svoj sajt, zato ne bi mogla i na primjer, Polaca, domiljati kompjuterski frikovi, daleko od doma svog, spasili su sopstveni zavicaj, a sa njim i dobar dio duhovnog bogatstva pomenutog prostora. I dali im sasvim novu dimenziju.
Danas na internetu postoje prezentacije velikog broja sela iz Hrvatske i BiH u kojima vie ne stanuje autohtono stanovnitvo. Koliko god vrijedno kao podsjetnik na korijene, toliko je pomenuto tivo zahvalno i kao etnoloko antropoloka gradja koja na prefinjen nacin oslikava i otkriva mentalitet i manire.
Autor sajta o selu Golubic za svoju rodnu grudu kae: Dobro doli u najljepe i najbogatije selo kninske krajine koje je prije rata i egzodusa srpskog naroda, bilo poznato po izvozu cudnovatog povrca u svijet, zvanog kapulica.
Ako ste pak ena, tj. djevojka ili cura, autor vam predlae da izbjegavate udaju u ovo pitomo dalmatinsko selo, jer cete imati svakodnevnu zanimaciju, od kopanja kanala, okopavanja kukuruza, kopanja vinograda, kupljenja loze, podabiranja ili ta vec i sve to u skladu sa godinjim dobima. Zimi cete naravno ici u stranu (brdo) po drva a osnovno prevozno sredstvo bice vam, magarac.
Na sajtu moete saznati kako su nekada izgledala prela, gdje se moglo izlaziti, kako je bilo kupati se na tamonjem jezeru ili pak kakvi su sve problemi nastajali kad bi navodnjavanje dolo u pitanje. Pored ostalog, tu je i pregled prezimena i familija koja poticu iz ovog sela.
Strmicko gostoprimstvo
Kao to stara izreka kae da svaki Cigo svoga konja hvali, tako ce svako za svoje selo reci da je ba njegovo najljepe na svijetu.
Taj epitet vai i za selo Strmicu, jedno malo i mirno selo iz sna... kako kae autor sajta, skromno dodajuci: Najljepe selo u Dalmaciji, ali ne samo zato to je moje, nego zato to je Strmica jedan san.
Na sajtu ovoga sela saznacete da je ime sela nastalo iz korijena rijeci strm, zato to je smjeteno izmedju dvije strme planine, Orlovice i Derala, ba u ravnici pitome rjeke Butinice. Ravnica je plodna, a ljudi su vredni i obradjuju svaku stopu zemlje, kvase svaki kumpjer, svaku mrkvicu i svaki cvijet...., romanticno navodi autor sajta i pitoreskno dodaje:
Vode ima na svakom koraku: Butinica, Mracaj, Bonjakusa i puno drugih potoka i pritoka. Uspjeva i voce i povrce. Livade su pune blaga, pasu janjad i zvone zvona na telicima....
Od Samograda do Graba, od Ciglane do Mracaja, od Tri Pravca do Crkve, od Doma do Mosta etaju momci i cure, djeca i odrasli, svi sa osmjehom na licu. Kuce su tople i umivene, i uvjek nude dobrodolicu: Ajde rodjeni, probaj sok od drenica, a imam i dobrog meda, ponesi teglu za svoju djecu.
Surfujuci po sajtu sela Strmice, saznacete da je u blizini rodna kuca Svetog Jeronima, da je u blizini bila utvrda Grab koju su razorili Turci 1715. godine, da je u selu bilo 258 domova, te 1423 stanovinika, zajedno sa 93 konja, 589 goveda, 1.662 ovce, 85 svinja i 1.584 koze!?!
Uz naravno, nabrojana plemena koja poticu iz pomenutog sela.
Autor se potom osvrce i na dananju situaciju u selu, uz obaveznu gestu gostoprimstva, pa tako kae: Sad nema posla u selu, nema ni djaka u nekad punoj koli, gostione nisu one koje su bile, ali nadamo se da ce ponovo biti kao nekad. Dok ima nas Strmicana ima i nade. Nada je sunce svake srece, a puno moemo i sami. Mnogo su uradili za nae selo neki dobri ljudi, a i nai ljudi ozidali, popravili, okrecili, okrcili... I ivot ide dalje, jer kad se krug ivota zaokrui, kad se kolo srece zavrti, kad smo tuni, srecni... uvijek se sjetimo naih u selu. Kad se postigne uspjeh, makar i mali, zovemo i nae u selu, kad dobijemo sina ili cerku, zovemo nae u selu, kad djeci slavimo rodjendane, kad se udajemo i enimo,.
Velimo: Pice i ti meni slatke rakije!
Velimo: Dodji na sajam, svaka ti sreca pjevala!
Dodji na sajam u Strmicu da te selo ne zaboravi, vazduh, voda i rodna kuca podmlade, da te selo odmori i da te komija dobrom rakijom pocasti (ljive su jope dobro rodile)...
Divanimo svim jezicima svjeta, a sjeno mirie u snu i stalno nas podsjeca da su odmor i praznici prilika da ponovo obidjemo svoj kraj, da vidimo svoje i da doivimo jedan san.
Kako se pravila pura iz bronzina
Jedna od najboljih prezentacija je sajt sela Polaca, jednog od najvecih sela u Kninskoj krajini. Sajt je, kako stoji u uvodnoj besjedi, posvecen narodu ovoga krnoga kraja i kamenjara, koji je kroz vijekove uspjevao opstajati na ovim prostorima, ocuvati svoju Pravoslavnu hricansku vjeru, svoje obicaje i tradicije
Sajt je izuzetno bogat pojmovima vezanim za tradiciju ovog sela i njegove obiacje, potpun oma podinarskom covjeku koji je svoju iru slavu pronio po bivoj Jugi kroz dramsku seriju Vucari Polace Gornje i Donje. Saznacete dalje, kako se u ovom selu obiljeavao Petrovdan, ta je to biljac, zobnica, torba uprtaca, preslica, travea, kako se pravila pura iz bronzina, ta je bronzin, a moete skinuti finu kolekciju izvorne narodne muzike, saznati kako su izgledala tamonja prela i koja sve plemena poticu sa Polace. Tekstovi i prilozi na sajtu su inace, pisani izvornim polacanskim dijalektom.
Na sajtu susjednog sela Cetina, moci cete saznati puno toga o narodnim nonjama cetinskoga kraja, procitati pricu o Pilipendi, Sime Matavulja, pogledati slike sela nekad i sad, te uivati u opisima tamonjih obicaja. Ipak, najaktivnije su stranice sela Kistanje i Djevrske, u kojima i danas jo uvijek ivi velik broj prijeratnog stanovnitva. Ti sajtovi osim arhivske gradje, donose i aktuelne price, prilicno su obavjeteni o dogadjajima u Bukovici i vjerno prenose informacije diljem globalnog virtuelnog sela.
Ovakav pristup prici, osim svoje egzoticnosti, ima i terapeutski efekat, intermeco izmedju dva stresa, tamo daleko. I dobar je potsticaj da se jo predanije i kvalitetnije pristupi arhiviranju price koju sasvim sigurno i polako prekriva veo praine i neumitnog zaborava.
TOPLI POGLED U PROSLOST
Koliko god vrijedno kao podsjetnik na korijene odakle su mnogi potekli, toliko je zahvalno i kao etnoloko antropoloko tivo koje na simbolican i prefinjen nacin oslikava i otkriva mentalitet i manire podinarskog covjeka
Pie Igor Coko
Nekada davno, u selima Dalmatinske zagore, djedovi i bake bi unucima i djeci, sjedeci kraj vatre, zagrnuti biljcima, pricali price i prenosili drevne obicaje, koje su pak, i njima samima prenosili njihovi preci. Ili bi pricali o mladim danima i o tome kako su se i uz koje pjesme zabavljali po prelima. Prica bi se irila s koljena na koljeno, prkoseci modernizaciji i nekim novim obicajima koji su stare, tradicionalne bacile u zapecak, zakljucali u stari drveni kovceg. I dok je god bilo ivih ljudi u tim selima drevna tradicija i obicaji su ivjeli, makar kroz pricu. A onda je naprasno nestalo ivota i sela su se nala na samrti. Ko zna ta bi bilo sa svom tom drevnom zaostavtinom i predanjima da se na kraju, nije pojavio internet, a sa njim i nova, egzoticna mogucnost oivljavanja necega to je u fizickom obliku ako ne odavno mrtvo, onda makar u samrtnom hropcu. Sela Dalmatinske zagore danas moda vie ne ive svoj fizicki ivot, ali njihov duh ivi na internetu, u vidu onlajn prezentacija. U smislu, kad moe Njujork imati svoj sajt, zato ne bi mogla i na primjer, Polaca, domiljati kompjuterski frikovi, daleko od doma svog, spasili su sopstveni zavicaj, a sa njim i dobar dio duhovnog bogatstva pomenutog prostora. I dali im sasvim novu dimenziju.
Danas na internetu postoje prezentacije velikog broja sela iz Hrvatske i BiH u kojima vie ne stanuje autohtono stanovnitvo. Koliko god vrijedno kao podsjetnik na korijene, toliko je pomenuto tivo zahvalno i kao etnoloko antropoloka gradja koja na prefinjen nacin oslikava i otkriva mentalitet i manire.
Autor sajta o selu Golubic za svoju rodnu grudu kae: Dobro doli u najljepe i najbogatije selo kninske krajine koje je prije rata i egzodusa srpskog naroda, bilo poznato po izvozu cudnovatog povrca u svijet, zvanog kapulica.
Ako ste pak ena, tj. djevojka ili cura, autor vam predlae da izbjegavate udaju u ovo pitomo dalmatinsko selo, jer cete imati svakodnevnu zanimaciju, od kopanja kanala, okopavanja kukuruza, kopanja vinograda, kupljenja loze, podabiranja ili ta vec i sve to u skladu sa godinjim dobima. Zimi cete naravno ici u stranu (brdo) po drva a osnovno prevozno sredstvo bice vam, magarac.
Na sajtu moete saznati kako su nekada izgledala prela, gdje se moglo izlaziti, kako je bilo kupati se na tamonjem jezeru ili pak kakvi su sve problemi nastajali kad bi navodnjavanje dolo u pitanje. Pored ostalog, tu je i pregled prezimena i familija koja poticu iz ovog sela.
Strmicko gostoprimstvo
Kao to stara izreka kae da svaki Cigo svoga konja hvali, tako ce svako za svoje selo reci da je ba njegovo najljepe na svijetu.
Taj epitet vai i za selo Strmicu, jedno malo i mirno selo iz sna... kako kae autor sajta, skromno dodajuci: Najljepe selo u Dalmaciji, ali ne samo zato to je moje, nego zato to je Strmica jedan san.
Na sajtu ovoga sela saznacete da je ime sela nastalo iz korijena rijeci strm, zato to je smjeteno izmedju dvije strme planine, Orlovice i Derala, ba u ravnici pitome rjeke Butinice. Ravnica je plodna, a ljudi su vredni i obradjuju svaku stopu zemlje, kvase svaki kumpjer, svaku mrkvicu i svaki cvijet...., romanticno navodi autor sajta i pitoreskno dodaje:
Vode ima na svakom koraku: Butinica, Mracaj, Bonjakusa i puno drugih potoka i pritoka. Uspjeva i voce i povrce. Livade su pune blaga, pasu janjad i zvone zvona na telicima....
Od Samograda do Graba, od Ciglane do Mracaja, od Tri Pravca do Crkve, od Doma do Mosta etaju momci i cure, djeca i odrasli, svi sa osmjehom na licu. Kuce su tople i umivene, i uvjek nude dobrodolicu: Ajde rodjeni, probaj sok od drenica, a imam i dobrog meda, ponesi teglu za svoju djecu.
Surfujuci po sajtu sela Strmice, saznacete da je u blizini rodna kuca Svetog Jeronima, da je u blizini bila utvrda Grab koju su razorili Turci 1715. godine, da je u selu bilo 258 domova, te 1423 stanovinika, zajedno sa 93 konja, 589 goveda, 1.662 ovce, 85 svinja i 1.584 koze!?!
Uz naravno, nabrojana plemena koja poticu iz pomenutog sela.
Autor se potom osvrce i na dananju situaciju u selu, uz obaveznu gestu gostoprimstva, pa tako kae: Sad nema posla u selu, nema ni djaka u nekad punoj koli, gostione nisu one koje su bile, ali nadamo se da ce ponovo biti kao nekad. Dok ima nas Strmicana ima i nade. Nada je sunce svake srece, a puno moemo i sami. Mnogo su uradili za nae selo neki dobri ljudi, a i nai ljudi ozidali, popravili, okrecili, okrcili... I ivot ide dalje, jer kad se krug ivota zaokrui, kad se kolo srece zavrti, kad smo tuni, srecni... uvijek se sjetimo naih u selu. Kad se postigne uspjeh, makar i mali, zovemo i nae u selu, kad dobijemo sina ili cerku, zovemo nae u selu, kad djeci slavimo rodjendane, kad se udajemo i enimo,.
Velimo: Pice i ti meni slatke rakije!
Velimo: Dodji na sajam, svaka ti sreca pjevala!
Dodji na sajam u Strmicu da te selo ne zaboravi, vazduh, voda i rodna kuca podmlade, da te selo odmori i da te komija dobrom rakijom pocasti (ljive su jope dobro rodile)...
Divanimo svim jezicima svjeta, a sjeno mirie u snu i stalno nas podsjeca da su odmor i praznici prilika da ponovo obidjemo svoj kraj, da vidimo svoje i da doivimo jedan san.
Kako se pravila pura iz bronzina
Jedna od najboljih prezentacija je sajt sela Polaca, jednog od najvecih sela u Kninskoj krajini. Sajt je, kako stoji u uvodnoj besjedi, posvecen narodu ovoga krnoga kraja i kamenjara, koji je kroz vijekove uspjevao opstajati na ovim prostorima, ocuvati svoju Pravoslavnu hricansku vjeru, svoje obicaje i tradicije
Sajt je izuzetno bogat pojmovima vezanim za tradiciju ovog sela i njegove obiacje, potpun oma podinarskom covjeku koji je svoju iru slavu pronio po bivoj Jugi kroz dramsku seriju Vucari Polace Gornje i Donje. Saznacete dalje, kako se u ovom selu obiljeavao Petrovdan, ta je to biljac, zobnica, torba uprtaca, preslica, travea, kako se pravila pura iz bronzina, ta je bronzin, a moete skinuti finu kolekciju izvorne narodne muzike, saznati kako su izgledala tamonja prela i koja sve plemena poticu sa Polace. Tekstovi i prilozi na sajtu su inace, pisani izvornim polacanskim dijalektom.
Na sajtu susjednog sela Cetina, moci cete saznati puno toga o narodnim nonjama cetinskoga kraja, procitati pricu o Pilipendi, Sime Matavulja, pogledati slike sela nekad i sad, te uivati u opisima tamonjih obicaja. Ipak, najaktivnije su stranice sela Kistanje i Djevrske, u kojima i danas jo uvijek ivi velik broj prijeratnog stanovnitva. Ti sajtovi osim arhivske gradje, donose i aktuelne price, prilicno su obavjeteni o dogadjajima u Bukovici i vjerno prenose informacije diljem globalnog virtuelnog sela.
Ovakav pristup prici, osim svoje egzoticnosti, ima i terapeutski efekat, intermeco izmedju dva stresa, tamo daleko. I dobar je potsticaj da se jo predanije i kvalitetnije pristupi arhiviranju price koju sasvim sigurno i polako prekriva veo praine i neumitnog zaborava.
-
Guest
-
Miroslav Stankovic
- Posts: 278
- Joined: Sat Mar 01, 2003 5:50 am
- Location: Montreal, Quebec, Canada
http://www.ispodzemlje.com/
Znam da se vec o ovome pricalo, ali nemogu pronaci. Zato, samo da podsjetim, web stranica Igora Coke (ovdje poznat kao Kane Shteta) je na ovoj adresi:
http://www.ispodzemlje.com/
E-zine za sve one koje zanima sta ima novo na (ili ispod) underground / alternativnoj / punk / rock sceni u Kninu, pa i sire. Ovo u Kninu kazem jer se ponekad kao autor javlja Ivica Simic, direktno iz Knina.
Isto tako bavi se i stripom domacih autora.
A ako vaas ne zanima, pokazite vasoj djeci, mozda ce pronaci nesto interesantno.
http://www.ispodzemlje.com/
E-zine za sve one koje zanima sta ima novo na (ili ispod) underground / alternativnoj / punk / rock sceni u Kninu, pa i sire. Ovo u Kninu kazem jer se ponekad kao autor javlja Ivica Simic, direktno iz Knina.
Isto tako bavi se i stripom domacih autora.
A ako vaas ne zanima, pokazite vasoj djeci, mozda ce pronaci nesto interesantno.
-
Petar-Peky Bukarica
- Posts: 1301
- Joined: Sun Mar 02, 2003 5:13 pm
Premjesteno
livadic
Joined: 26 May 2006
Posts: 43
Location: Schweiz
Posted: Sun Jul 01, 2007 10:16 am Post subject:
--------------------------------------------------------------------------------
Najprije da vas sve puno pozdravim jer odavno se nisam javio. Ovom prilikom vam zelim predstavit veb PETROVDAN. Ako imate volje i vremena navratite,uvijek ste dobro dosli.
http://www.petrovdan.ch.vu/
Peky,izvini ispada kao reklama i ja sam Galeriju stavio na PETROVDAN ali ako smeta slobodno skini.
Back to top
Joined: 26 May 2006
Posts: 43
Location: Schweiz
Posted: Sun Jul 01, 2007 10:16 am Post subject:
--------------------------------------------------------------------------------
Najprije da vas sve puno pozdravim jer odavno se nisam javio. Ovom prilikom vam zelim predstavit veb PETROVDAN. Ako imate volje i vremena navratite,uvijek ste dobro dosli.
http://www.petrovdan.ch.vu/
Peky,izvini ispada kao reklama i ja sam Galeriju stavio na PETROVDAN ali ako smeta slobodno skini.
Back to top
-
Petar-Peky Bukarica
- Posts: 1301
- Joined: Sun Mar 02, 2003 5:13 pm
PREMJESTENO
inga
Joined: 26 Apr 2007
Posts: 1
Posted: Thu Aug 16, 2007 1:49 pm Post subject: Udruga Krka
--------------------------------------------------------------------------------
Postovani Peky,
ovim putem zelim pohvaliti Galeriju o kojoj se sa mnogo pohvala prica i u Kninu.
S ciljem očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti Knina te promocije istih, dosta knjinjana koji danas ive u Kninu okupljeno je u Ekoloskoj udruzi Krka, www.eu-krka-knin.hr
Ako vam nekada zatreba bilo kakva pomoć slobodno se javite!
Pozdrav,
Inga
Joined: 26 Apr 2007
Posts: 1
Posted: Thu Aug 16, 2007 1:49 pm Post subject: Udruga Krka
--------------------------------------------------------------------------------
Postovani Peky,
ovim putem zelim pohvaliti Galeriju o kojoj se sa mnogo pohvala prica i u Kninu.
S ciljem očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti Knina te promocije istih, dosta knjinjana koji danas ive u Kninu okupljeno je u Ekoloskoj udruzi Krka, www.eu-krka-knin.hr
Ako vam nekada zatreba bilo kakva pomoć slobodno se javite!
Pozdrav,
Inga
-
Petar-Peky Bukarica
- Posts: 1301
- Joined: Sun Mar 02, 2003 5:13 pm
PREMJESTENO
Trooly
Joined: 05 Jun 2006
Posts: 25
Posted: Sun Feb 10, 2008 9:28 pm Post subject: New Vibrnik
--------------------------------------------------------------------------------
čisto da obavijestim javnost da je Vibrnik otiao u arhivu i da se novi Vibrnik nalazi na:
http://vibrnik.heavenforum.com
Nadam se da Pekiju ovo neće smetati kao topic , ipak svoji smo , jel da.
Pozdrav svima
Back to top
Joined: 05 Jun 2006
Posts: 25
Posted: Sun Feb 10, 2008 9:28 pm Post subject: New Vibrnik
--------------------------------------------------------------------------------
čisto da obavijestim javnost da je Vibrnik otiao u arhivu i da se novi Vibrnik nalazi na:
http://vibrnik.heavenforum.com
Nadam se da Pekiju ovo neće smetati kao topic , ipak svoji smo , jel da.
Pozdrav svima
Back to top