Nova bolnica

[Luka Kabic]

Evo malo sire sa Borine Web prezentacije:
FONDACIJA ZA MIR I RJESAVANJE KRIZA


http://www.fondmir.com/OLDversion/docs/boris_yu.html

[Boris Babic]

Neam pojma ali meni je ta bolnica uz Srednjosklski centar i S-13 (kad njih napravise?) bila simbol nekog napretka u tom gradu a sad je to spomenik nekom proslom vremenu.

[Goran Zelic-Zele]

Medju svojim starim papirima pronašao sam i jedan o gradnji nove bolnice. Pisan je 1977.g ,a potpisuje ga Odbor za gradnju nove b olnice. Pokušat æu ga prepricati u najkracim crtama
Planiranim razvojem komune, piše u tim materijalima, Knin se razvija u jedan od ozbiljnijih ekonomskih i geografskih èvorišta ne samo ovog dijela dalmatinske regije nego i šire, te predstavlja snažan tranzitni centar sa verlikim gravitacionim podruèjem. Kao takvom nužan je i neminovan i odgovarajuæi razvoj zdravstvene službe kao bitni preduvjet èuvanja i unapreðenja narodnog zdravlja. Zdravstvena služba u našem gradu dostigla je zavidne rezultate ali su postojeæe moguænosti dosle do kraja.
Izrazito skuèen i nekomforan prostor koji se veæim dijelom dobio nadogradnjom i adaptacijom stare bolnice u proteklih 25 godina, kroz namjeru da se dobije što veæi broj kreveta ,zanemareni su svi potrtebni prateæi sadržaji. Nema centralnog grijanja, mnogi odjeli su bez sanitarnih èvorova i drugih potrebnih sadržaja, a veæi dio bolnice više nalikuje na vlažna skladišta nego na mjesto za ljeèenje.
Bolnica nema prostora za nesmetan rad. Tako na jednom kiruškom stolu, predvidjenom za jednog kirurga i ondašnji nivo kirurgije, danas radi šest kiruških specijalnosti.
Zbog svega toga imamo velik odljev naših pacijenata u zdravstvene ustanove širom zemlje, a ti troškovi su daleko veæi nego li u našoj ustanovi. Tako, u prvih devet mjeseci 1977.g Medicinski centar Knin je lijeèio 2106 naših osiguranika i za to je utrošeno 1.23 milijarde dinara. U istom razdoblju u ustanovama van Knina lijeèeno je 887 osiguranika za što je naš SIZ zdravstvenog osiguranja morao platiti 1,18 milijardi din ara. A ovdje ne treba gubiti iz vida i druge troškove koje osiguranicii i njihove porodice imaju kod lijeèenja izvan Knina.
Zbog ovakvog stanja donesena je i prihvaèena od svih društveno-politièkih struktura komune Odluka da se u tekuæem srednjoroènom planu pristupi izgradnji nove bolnice.

[Goran Zelic-Zele]

Rukovodstvo opæine Knin je 1977.godine imalo preciozne planove o gradnji novog medicinskog centra.
Odluèeno je da æe se Bolnica graditi na novoj lokaciji predviðenoj Generalnim urbanistièkim planom i to sa sjeverne strane Drpine glavice. Protezat æe se na 12000 metara kvadratnih, a bruto površina planiranog prostora æe biti 22000 kvadrata. Raspolagat æe sa 350 kreveta, dijagnostièkim traktom, specijalistièkim poliklinikama, te svim moguèim odjelima i prateæim sadržajima. Projektiranjem æe se dati poseban naglasak na funkcionalnost i moguænost najracionalnijeg korištenja.
Te 1977.g je bila u toku izrada idejnog projekta, što je besplatno uradila zagrebaèka Hidroelektra kao znak zahvalnosti zbog nesebiène pomoæi kninjana njenim radnicima koji su na našem podruèju doživjeli saobraèajnu nesreæu. Idejni projekat je uraðen do kraja maja te godine a do kraja 1977. godine uraðen je i provedbeni projekat, nakon èega je bio planiran poèetak radova. Istovremeno se radio i urbanistièki projekat u Urbanistièkom zavodu Hrvatske u Zagrebu, koji je donio kompletna rješenja tog buduæeg dijela grada, a ne samo medicinskog centra.
Meðutim, kod prikupljanja sredstava za gradnju došlo je do poteškoæa. Prema procjeni projektanata cijena nove bolnice je iznosila 16 milijardi dinara. Grad je imao vlasitih 1,2 milijarde dinara, udružena sredstva SIZ-a su namakla 1,5 milijardu, kroz kredite i zajmove se planiralo namaæi još 2 milijarde. Ostatak se namjeravao prikupiti kroz solidarnost gradjana. Izraèunato je da su ekonomskii potencijali komune 80 milijardi dinara bruto dohotka godišnje i da to ostavlja prostora za samodoprinos. Odluèeno je da se on raspiše jer se oèekivalo da æe se u iduæih pet godina graðani bez ustezanja dobrovoljno odreæi dva posto svojih plaæa. Na taj naèin bi se prikupilo 6 milijardi dinara.
No, tu su se raèunice izjalovile pa je prvi samodoprinos propao. Narod je odbio plaèati. Uslijedila je groznièava politièka borba kroz koju su rukovodstva doslovno svakog pojedinca uvjeravala u neophodnost njihova liènog doprinosa boljitku èitave komune. Drugi piut je samodoprinos uspio, narod je dobrovoljno pristao da se odrekne dijela svog prihoda zarad obeæane mnogo bolje zdravstvene zaštite.
No, u konaènoj raèunici nedostajalo je još oko 5 milijardi dinara da bi se zatvorila financijska konstrukcija. Izlaz je viðen u obveznicama zajma za ceste. koji se nešto ranije raspisao na nivou države i kojem su se m nogi kolektivi, ali i gradjani odazvali. Prvi je reagirao Savez boraca NOR_a, koji je na svojoj godišnjoj konferenciji dao preporuku svim svoji m èlanovima da se odreknu obveznica zajma za ceste u korist gradnje nove kninske bolnice. Poslije njih su izvršni organi svih društveno politièkih organizacija na èelu sa predsjedništvom Skupštine opæine takoðer dali preporuku svojim društveno politièkim organizacijama da se pokrene politièka akcija kod svih vlasnika obveznica da ih poklone za izgradnju bolnice.
Tako se,uz još neka sredstva koja su pristigla, solidarnošèu svih gradjana komune konaèno osigurani novci i bolnica je sagradjena.

[Branko Vujinovic]

Nova Bolnica je Gradena pocetkom 81´..a Arichtekta je bijo Cevo Bjegovic a ta bolnica je bila najmodernija u Jugoslavi

Nije Ćevo bio arhitekta nove bolnice.Nadzorni organ je bio pok. Popović Srećko.

[Branko Vujinovic]

Nova Bolnica je Gradena pocetkom 81´..a Arichtekta je bijo Cevo Bjegovic a ta bolnica je bila najmodernija u Jugoslavi

Nije Ćevo bio arhitekta nove bolnice.Nadzorni organ je bio pok. Popović Srećko.

Da dodam,skoro identičan objekat se nalazi u Prijedoru,RS.