Kuvar

Forum je otvoren za sve one koji zele da se druze, da sa svojim
prilogom osvjeze, obogate ili vrate iz zaborava: ljude, mjesta,
dogadjaje i trenutke vezane za Knin i Kninjane u periodu do 90-tih.
Nedolicni, provokativni i uvredljivi tekstovi bit ce skinuti sa "Foruma".
Hvala!

Moderator: Gazda

Nika

Kuvar

Post by Nika »

U ove praznične dane dobre spize, informacija da je naša zemljakinja Vera Dešić napisala kuvar sa receptima iz našeg kraja na lokalnom dijalektu i izdala ga dvojezično. S jedne strane knjiga se čita na srpskom - ćirilično, a s druge strane na engleskom (odličan poklon za vaše prijatelje koji ne znaju srpski a vole našu kuhinju). Kuvar je štampan je na kvalitetnom 35 milimetarskom papiru sa su ilustracijama u boji. Ideja je da dio sredstava od prodaje ide za obnovu naših manastira.

Evo šta Vera kaže o kuvaru: “Ovaj kuvar nastao je kao izraz htjenja da se sačuva specifičnost “etnikuma” tj. sve ono što su Srbi živeći, radeći i “kuvajući” stvarali kao odraz svojih želja i mogućnosti. Pisan je lokalnim dijalektom koji ne podliježe standardnom pravopisu.”
Informacije kako nabaviti knjigu i koliko knjiga košta možete dobiti direktno od autora na telefon +381.62.189.9194 ili na e-mail veradesic@yahoo.com
Milenko Seat

Re: Kuvar

Post by Milenko Seat »

Nika wrote:U ove prazniène dane dobre spize, informacija da je naša zemljakinja Vera Dešiæ napisala kuvar sa receptima iz našeg kraja na lokalnom dijalektu i izdala ga dvojezièno. S jedne strane knjiga se èita na srpskom - æirilièno, a s druge strane na engleskom .
Sad æu ja opet ispasti crna ovca,"poturica" i izdajica ipitaj Boga šta sve.ali malo mi bode oèi nekoliko nelogiènosti:
1.Ne osporavam nikom pravo da jezik kojim govori zove kako hoæe ali jezik kojim smo mi u Kninu govorili nije definitivno standardni Srpski jezik,kao što nije ni standardni Hrvatski nego neka specifièna mješavina,po meni upravo kako smo ga zvali SH ,tj Srpskohrvatski pa reæi da je spiza našeg kraja pisana Srpskom vrijeða zdrav razum.Sama autorica "reklame" navodi da je pisan lokalnim dijalektom i ne podliježe standardnom pravopisu i time sama pobija prvi dio.
Evo šta Vera kaže o kuvaru: “Ovaj kuvar nastao je kao izraz htjenja da se saèuva specifiènost “etnikuma” tj. sve ono što su Srbi živeæi, radeæi i “kuvajuæi” stvarali kao odraz svojih želja i moguænosti.


2.U našem kraju,Kninu i okolici nisu jeli Srbi nego i Hrvati i svi ostali koji su živjeli u tom kraju a spiza se nije razlikovala u Srpskoj ili Hrvatskoj kuæi po raznolikosti nego samo po imovinskom stanju i umijeæu domaæice u kuæi.Istu hranu sam jeo u svojoj kuæi i u kuæi mog prijatelja Hrvata,a i obratno.

3.Smeta me naglašavanje da æe dio prihoda iæi za popravak Manastira,znaèi ako si dobar Pravoslavac kupiæeš knjigu i time pomoæi svoju vjeru i Manastire.Demagogija, boli duša kad ovo èujem.Bio sam ljetos u Kninu,u Crkvi Sv.Pokrova i znatekoga sam vidio u njoj,Popa,dva Ðakona i moju Komšinicu staru 70 i kusur godina,istu onu koja je jedina s popom Stevom bila jedini vjernik na Liturgijama prije rata u praznoj crkvi.pa se pitam gdje su ti novopeèeni vjernici bili tad.Ušao sam,pomolio se i na izlasku ostavio sam nešto novaca,onoliko koliko sam mogao odvojiti i koliko sam mislio da mi to "vrijedi",jer sam tako želio. Tako da mi je ovo lažni moral i demagogija.
A sad operite po meni,mogu ja podnijeti.
colja
Posts: 81
Joined: Wed May 30, 2007 1:10 pm

Post by colja »

Tenenum,gdje si Ti čuo nekog da govori ili piše na Američkom ili Australijskom jeziku ili možda na Američkoengleskom iliti Engleskoameričkom,možda Bolivijskom ili Argentinskom,možda na Brazilskom ili Brazilskoportugalskom.Ja,doduše,nisam baš obilazio te krajeve,ali još nisam čuo da neko govoti tim "Jezicima"
Ovaj kuvar je,koliko sam shvatio pisan na Srpskom i to na ćirilici i na Engleskom na latinici (ćirilica se ne uklapa u engleski) i šta tu ima čudno?
Nada-Naca Jaramaz
Posts: 174
Joined: Wed Dec 03, 2003 4:27 pm
Location: Beograd

Post by Nada-Naca Jaramaz »

Meni vazno kakvi su recepti da ja krkam, a na kojem ce jeziku biti napisano...pa bas me briga :roll:
colja
Posts: 81
Joined: Wed May 30, 2007 1:10 pm

Post by colja »

...da krkaš!?mašala.
lana

Post by lana »

Æirilica- latinica, sjetih se školskih dana:
Kad smo u gimnaziji pisali školske zadaæe iz književnosti, imali smo 4 zadaæe, dvije u latinici i dvije u æirilici.
Latinièna je prošla, a kod æiriliæne sam najprije napisala sastav
" u šporko" u latinici, pa onda "prevela" u æirilicu u zadaænicu ( to je još iz vremena Stole i Bjanša). A rukopis æirilièni sam imala kao u treæem osnovne, kad sam se i nauèila pisati æirilicu.
:flower:
colja
Posts: 81
Joined: Wed May 30, 2007 1:10 pm

Post by colja »

Što se tiče "Kuvara" ljepo je spremati po receptima iz njega,samo da riješimo mali problemčić.Šta mislite koji? Tačno...taj,novac!!!Slažem se Naco da nema veze jeli recept pisan ćirilicom ili latinicom,važan je finalni proizvod,a što se tiče jezika ,njegova uloga je da isproba ono što je neko napisao u "Kuvaru" tako da se može desiti da je recept napisan ćirilicom,a proizvod proba jezik koji barata sa hijeroglifima i super se razumiju.
Moja Mater je bila samouka žena,nije imala ni dana škole,ali to je nije spiječilo da sama nauči i latinicu i ćirilicu i pisati i čitati.I čitala je sve što joj padne šaka,da ne nabrajam,sve je čitala gdje ima slova i tako je radila do sudnjega dana.čitala...Moja sestra joj je jednom davno poklonila jedan ogroman "Kuvar" meni se činio veći od enciklopedije,brat bratu jedno par iljada stranica i u kuvaru sva do tada poznata jela svjeta (kolači,salate,predjela i sl.),bar se meni tako činilo,klasificirano i sortirano po poglavljima...italijanska kuhinja...ruska kuhinja...meksička,engleska itd,itd..Moja Mater je to svakodnevno proučavala i jednog dana dolazim ja kući oko ručka,a Mater naravno čita kuvar.Vidim poglavlje "Francuska kuhinja" Ja već dobro gladan upita šta ima za ručak,a moja Mater ko iz topa ispali :GRA (pasulj) i nastavi čitati.Ni dan danas nisam probao "Francusku kuhinju"Mater je taj "Kuvar" čitala kao da čita "Na Drini ćuprija"I Moja supruga Radmila non stop skuplja recepte što za kolače što za glavna jela,već ih nemamo gdje držati,pune dvije velike fijoke.Da samo recepte jedemo mogli bi preživjeti bar mjesec dana.I bez obzira na to na jelovniku nam je 6-7,možda 10 jela koji se ciklički ponavljaju u raznim varijantama.Toliko o "Kuvarima"i sad odoh da promješam ječam sa suvim kostima da mi ne zagori. Jeste li ikad probali "ječam sa suvim kostima" Sam naslov može se uzeti kao recept.Jednostavno!!!Prijatno...
lana

Post by lana »

Colja, to je dobro, samo ja se rijetko sjetim jeèma i onda ga kuvam " od oka" , bez recepta i svaki, ama baš svaki put mi se nakuva toga jeèma za deset ljudi i bude gust ko malter. Jedino ako jedemo odmah kad je skuhan, uhvatimo i malo èorbice.
:book:
Nisam još otkrila u èemu je štos!
Nada-Naca Jaramaz
Posts: 174
Joined: Wed Dec 03, 2003 4:27 pm
Location: Beograd

Post by Nada-Naca Jaramaz »

Bravo Colja. I ja imam ko zna koliko recepata,a uvijek vrtim isto. Kad smo kod jecma, probaj ovo!

zera jecma
zera senice
zera azuki gra (to je onaj mali crveni sto se kupi u radnjama zdrave hrane)
zera obicnog gra
zera razi
zera kuruza.

Sve to krknes u lonac da se krcka 2-3 sata. To bude tako dobro i ne treba ti zaprska, jer onaj azuki gra zagusti i oboji jelo. Zacine stavis po zelji. Ja metnem zera zacina C i bibera. Prije sluzenja, krknes zera masinova ulja u to i lizes prste kasnije. Zdravo, ukusno, a ne goji :lol: :o
Petar-Peky Bukarica
Posts: 1301
Joined: Sun Mar 02, 2003 5:13 pm

KNINSKI JEZIK

Post by Petar-Peky Bukarica »

Tenenum zamolio bih te da mi kazes tko te je to oslovio sa :
crna ovca,"poturica" i izdajica ipitaj Boga šta sve , mozda mi je to promaklo .
Sto se tice jezika u Kninskoj krajini slazem se da je to nesto drugo nego Srpski jezik ili Hrvatski jezik . To ja ovako kao laik za lingvistiku , da se ne uplicem vise . Bilo bi zanimljivo da netko tko je proucavao , mislim studirao taj jezik , sa tog podrucja , da neko svoje objasnjenje .
lana

Post by lana »

Kad smo veè kod recepata, " kavijar za siromahe" ide ovako:
U rernu damo peæi, oprane , cijele malancane (patlidžane), ne gulimo ih.
Peèemo da budu mekani. Ogulimo i sitno nasjeckamo. Dodamo sitno sjeckan bijeli luk, sol, biber, sitno sjeckan peršin i maslinovo ulje.
Dobro promješamo i damo u frižider da se ohladi.
Poslužimo sa zapeèenim rezinama tosta.
Recept je od Jamieja Olivera. :chef:
Milenko Seat

Spiza i jezik

Post by Milenko Seat »

Peky wrote: Sto se tice jezika u Kninskoj krajini slazem se da je to nesto drugo nego Srpski jezik ili Hrvatski jezik . .
Drago mi je da se u ovom dijelu slažeš sa mnom,vjeruj, jedan si od rijeðih,veæ sam rekao da svatki ima pravo jezik kojim govori zvati kako hoæe ali postoje neke lingvistièke norme a i zdrava seljaèka pamet.
Odgovor na prvo pitanje,nije bilo javno preko galerije nego u nekim mailovima i sms-ovima,kao reakcija na moje komentare i pismo (jezik-lingvistièki) koje koristim i nema veze s ovim tekstom,ja ti se držim onog da je važnije tko govori nego što govori.
Ima važnijih stvari u životu,i život ide dalje s nama ili bez nas.
Goran Zelic-Zele
Posts: 128
Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm

jezik nas svagdasnji

Post by Goran Zelic-Zele »

Koliko ja znam u skoli od pocetka sezdesetih pa do poèetka sedamdesetih smo uæili srpsko-hrvatski jezik.Bila je to štokavica i latinièno pismo,odnosno književni službeni jezik kojim se tada govorilo u Hrvatskoj. Rijeci su bile izmješane,mjeseci su se brojali kao januar,februar,brojalo se u hiljadama,vozilo vlakovima i slièno.Sjeæam se da smo tek u treæem osnovne(1963.g) poèeli uèiti èirilicu i da su nam i to pismo i Marina Petkoviæ bili najmrži.Èirilicu smo shvatali kao nešto što nam nije potrebno i što nam se nameæe da nauèimo.
Veæ poèetkom sedamdesetih godina ,odnosno poslije Novosadskog sastanka o književnom jeziku poæeo se upotrebljavati naziv srpski ili hrvatski jezik,a malo poslije neko je govorio samo srpskim,a neko samo hrvatskim jezikom,mada je službeni naziv našeg jezika i dalje bio srpski ili hrvatski Neki moji prijatelji su u školi poèeli forsirati naziv srpski jeziki,a poneki kninski Hrvat je tvrdio da priæa hrvatskim jezikom. U tom nadmudrivanju koji je jezik bolji(!) dolazilo je do smiješnih situacija.Sjetite se 1971.godine i Maspoka.Tada je pokrenut list "Hrvatski tjednik" koji je donosio i "istine" o jeziku Hrvata .Kovanicama u stilu"okolokuænitrkopiš",Dvocijevnoguznonatezalo","okolotrbušnipantalodržac" i sliènima znali smo se satima smijati.No,neki su to shvatali ozbiljno. Sjeæam se da su veæ tih godina oni hrvatske nacionalnosti odlazili studirati u Zagreb i Split,a oni srpske u Beograd, a kad su dolazili za praznike donosili su sobom i neke nove rijeæi koje su opet prihvatali oni koji su i time htjeli istaknuti svoju nacionalnu pripadnost.Tako smo odjednom pod utjecajem studenata iz Zagreba poèeli brojati u tisuæama,a oni uiz Beograda su nas èastili novim terminima,pa tako,više nismo plesali nego ðuskali,umjesto gemišta smi pili špricere,naruèivali supe ,gledali u èasovnike i tako redom.Naravno,ovo nije bilo pravilo pa je bilo i Hrvata na studiju u Beogradu i Srba na studijima i školama u Zagrebu ili Splitu.Ukratko,dotadašnje prebrojavanje prema navijaèkoj pripadnosti, mada znam i Srbe koji su navijali za Hajduk, odjednom je zamijenilo izražavanje,odnosno upotreba rijeæi, i jezika. Pa sjeæamo se najava na željeznièkoj stanici, koju su oni drugi odjednom prozvali kolodvorom.Jedni su na krnji kolosijek smještali vlak,a drugi voz.Sreæom, mnogima to nije smetalo i Kninjani su to prihvatali.Mada je teško puvuæi granicu dokle vozi vlak i odakle ga preuzima voz.
Ja mislim da je tako i došlo do te èudne mješavine srpskog i hrvatskog jezika koja je kooegzistirala u našem kraju i prije nego što su republike službeno uvele svoje jezike.U Hrvatkoj je to bio Hrvatski, a u Srbiji Srpski jezik Kao i prije tih poteza,što æe reæi od davnina Kninjani su ,uglavnom svi, ili skoro svi,govorili ijekavicu,pisali latinicu a govoirli kako nam padne na pamet.Ponekad smo brojali i u tisuæama, a ponekad išli na voz,što da ne. U sudu,opæini,komitetu i drugim ustanovama se govorilo službenim srpskim ili hrvatskim jezikom, a na ulici je korišten mix oba jezika.Pametnima to nije smetalo, mutivode i oni koji su time htjeli istaknuti svoju važnost i pripadnost,a time doæi do statusa u društvu ili gdje veæ,su forsirali neke nove rijeæi. I da istaknem,takvi nisu ruku pod ruku sa ljudima koji su oduvijek govorili tako kako govore.,odnosno iskjuèivo srpskim ili iskljuèivo hrvatskim jezikom. Sa takvim ljudim smo se savršeno sporazumijevali i njihov jezik nikom nije smetao. Smiješni su bili oni koji su odjednom promijenili svoj uobiæajeni vokabular nekim novim rijeèima,a ponekad i kretenskim surogatima.
No,da se ponovim, nama normalnima,u koje ubrajam i sebe, to nije smetalo. Uostalom i sam Krleža je ukazao na bogatstvo našeg jezika i istkao da je prava šteta ne koristiti sve njegove varijante. A to je najzornije primjenjivao i upražnjavao veliki i neumrli novinar iz našeg kraja,Jug Grizelj. Usput,Jug Grizelj je dugo godina obnašao dužnost predsjednika udruženja novinara Srbije. Živi primjer za moje tvrdnje o mirnom suživotu oba jezika u našem kraju je da su èak i fratri na misama spominjali hiljade umjesto tisuæa.A da li je rijeæ o dva jezika ili jednom jeziku sa dvije ili više varijacija,to je veæ za neku drugu raspravu i lingviste.Za mene to i nije važno,dok sam u Hrvatskoj ja idem na kolodvor i na vlak,u Srbiji idem na železnièku stanicu i voz i mirna Bosna.Pa to je i normalno,u Italiji æe vas razumiti ako govorite talijanski,zar ne.Doduše,razumiju ovaj naš mix i u Srbiji i u Hrvatskoj,no danas su druga vremena i pristojno je govoriti tako da te onaj drugi razumije.
A kad sam živio u Kninu ,dakle u ona sretna vremena,o tome kako æu nazvati neki pojam ili koju æu rijeæ izgovoriti,nisam previše razmišljao.Bilo kako da sam se izrazio moja okolina i ljjudi sa kojima sam odrastao su me razumili.zapravo,razumili su me svi Kninjani i gotovo niko nikad nije pravio pitanje zašto kažem vlak a ne voz.
I tako jezièni i svaki drugi suživot je klapao i funkcionirao u našem Kninu. Nekom je zbog toga bilo i krivo,veæini pravo ili svejedno.A onda su došli neki novi ljudi i sve je otišlo u p...u materinu.Danas mi je svejedno ko kojim jezikom govori,ja razumijem obadva,a ponekad zažalim što se ne iskljuèim i ne govorim samo engleski.
laka

Post by laka »

Ao je tako neka mi neko kaze ili rece cije su rjeci undje, tute, jere, zborasta, scega, njesam, esam, bome, nako, vavje, uni, coek, vabi, vijor, cuno, osino, nadvo, oklem, tuda, itd, itd.
Iz Zelinog pisanja, a bome i iz ovije rjeci koje sam ja napisa moga bi komotno kazati da je postoja neki Kninski ljezik, samo neznam scega je to sada vazno ili bitno kad nam je i nako svedno i sve te rjeci svi mi savrseno ili odlicno razumjemo i do sada niki problem nije bio pa spram toga jere bi i sada to pitanje potezali.
Vavje vas, Laka!
Goran Zelic-Zele
Posts: 128
Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm

jezik

Post by Goran Zelic-Zele »

Ima u našem kninskom ,da ne kažem jeziku nego žargonu,mnogo tuðica.Pa tako i ove rijeæi koje je ispisao Laka su turcizmi,talijanizmi,a ima kod nas i germanizama a u novije vrijeme je dosta rijeci skovano pod utjecajem engleskog jezika.Do prije èetrdesetak godina svako selo je imalo neko svoje narjeèje i na svoj naèin je razvijalo jezik kojim govori.Otuda u našem žargonu toliko arhaizama.
Sve to,svi ti uticaji sa svih strana ostavili su lijepog traga u kninskoj kulturi i jeziènom izražavanju.Nastao je jedan lijep i dragi miks koji je odavao osobenost našeg kraja,našeg života i naših ljudi.Valjda taj svoj miks zato i dan danas tako ljubomorno èuvamo mada su nas neke bure i oluje razbacale širopm svijeta.
I na kraju kako nazvati taj naš jezik.njime su govorili jednako i Srbi i Hrvati našeg kraja i svima je jednako drag.Ne bi ga nazvao ni srpskim ni hrvatskim jezikom,nebi ni srpsko-hrvatskim.Najbolje ga je nazvati našim kninskim jezikom ili žargon,znan samo Kninjanima.Možda se neko potrudi i napiše rijeènik ili podsjetnik na te naše obiæaje i divane.Siguran sam da bi to bila neka vrsta biblije za sve one koji takav jezik poznaju i upražnjavaju.
Post Reply