Galerija Knina

kninski planinari

Hvala kume sto otvori ovaj topic. Dugo sam se razmisljao da to ja ucinim.
Evo malo o podataka o planinarskom drustvu DINARA Knin.Po prici koju sam cuo drustvo je osnovano dvadesetih godina kao sekcija NK Dinara.Pedesetih godina drustvo je veoma aktivno najvise zahvaljujuci generalu Kleutu (Slovenac a zna se sta oni cine za planinu pogotovo ako su na funkciji).U to vrijeme napravljen je i veleljepni planinarski dom STIROVAC na Velebitu (imam negdje sliku pa cu je skenirati i poslati Peri.Dom je zaista velicanstven , izgradjen od kamena na sprat u prekrasnoj vrtaci.Ovdije bih spomenuo i Nadu Beader (sestru elegantno popunjenog Gojka Beadera iz donjeg Borova) tajnika drustva u to vrijeme(pokusavam da stupim u kontakt sa njom, ali je ona cesto na putu Florida Toronto tako da moja veza ne moze da je uhvati) Naime Nada ovdje ima dosta dokumentacije iz toga vremena tako da bih je zamolio da to skeniram i sacuvam od zaborava.
Sedamdesetih godina Njaco (Nikica Biserko) i jos nekoliko zaljubljenika skupljaju nesto (vlastitih ) novaca i idu na obnavljanje kucice koja potice jos iz Austro- Ugarske (K.K. kraljevsko i carsko). Kucicu su koristili cobani koji su bili u sastavu poljoprivrednog dobra i skole Glavica. Koristena je i poslije drugog rata za iste svrhe. Gasenjem poljeprivredne zadruge kucica je zapustena i tokom vremena srusena.Poziv da se pridruze izgradnji upucen je i lovackom drustvu ( u tom slucaju bi dom dijelili planinari i lovci) koji je isti odbio smatrajuci citav projekat ludost.
Nakon usmenih dogovora sa opstinom i nekim "drugim faktorima"
Njacina grupa krece sa obnovom. Prvi prevoz matrijala bio je pustolovina za sebe. Konjskim kolima i starim putom (put preko Crvene Zemlje nije bio ni zapocet). Pustolovina je trajala ravnih 14 sati.Dovezeno je samo 200 kg cimenta. Zezalo se da konjska kola imaju 12 KS (dva konja i deset ljudi koji su gurali kada bi "zapelo"). Kada je ubrzo nakon toga probijen put preko Crvene Zemlje radovi na domu su se zahuktali. Onda je lovacko drustvo preko politike htjelo preuzeti citav projekat samo za sebe.
Medjutim stari birokratski lisac Njaco odlazi kod Make (prof. Marka Jaramaze) koji je cuvao pecate i ostale papire P.D. Dinare neophodne za postojanje drustva.Drustvo je bilo ponovo registrovano i radovi su nastavljeni.

Evo teksta o Dinari koji sam poslao Pekiju a on to nije htio ili stigao postaviti . Zato sada to radim na mala vrata

Dinara

Kada govorimo o imenu Dinara treba razlikovati tri ortografska pojma:

1.Dinarsko Gorje
Planinsko gorje u Hrvatskoj, Bosni Crnoj Gori i sjevernoj Albaniji. Polozaj dinarskog gorja je NW – SE . Pruza se u duzini od oko 700km. Najvisi vrh gorja se zove Jezerce
( 2692 mnv ) I nalazi se u sijevernoj Albaniji.

2.Dinara planina
U anticko vrijeme planina i njen vrh zvali su se Adrionoros. Danasnj ime najvjerojatnije je vezano za ilirsko pleme Dindara , koji su zivjeli na tim prostorima.
Masiv Dinare ne zaostaje mnogo u svojoj duljini od Velebita. Proteze se od Grahova pa sve do iza vrha Kamesnice u duzini od oko 90 km.Dinara je ogromna prirodna barijera izmedju dva najveca kraska polja . Livanjsko na bosanskoj straini i dolinu dalmatinskoj.
Krs, nisko rastinje a u ljetnim mijesecima susa osnovne su karakteristike Dinare.U vrtocama se nalazi i nesto sume bukve , bora i jele.Vrh je pretezno obrastao klekom.
Na nekoliko lokacija se moze pronaci i vrlo rijedak cvijet runolista.
Sjeverozapadni dio Dinare sacinjavaju dva najvisa vrha:Troglav 1913 m i Dinara 1831 m.
Ova dva vrha ne cine jedinstven masiv jer se izmedju njih isprijecila dolina.Centralni dio Dinare cini niz vrhova prosjecne visine izmadju 1200 i 1300 metara koji se u jugoistocnom dijelu zavrsavaju vrhom Kamesnice sa 1849m. Juzna strana Dinare je ujedno i izvoriste dva bisera : Krcica i Cetine. Krcic se ulijeva u Topolju u izvor Krke. Za Krku je vezana legenda da su to Dinarske viline vlasi koje se rasule do mora.

3.Vrh DINARA
Vrh Dinara je istog imena kao planina.Vrh je visok 1831 m i cluzbeno najvisi vrh Hrvatske , iako nije najvisi vrh Dinare.Naime Troglav ( kao najvisi vrh) administrativno se nalazi na teritoriju Bosne.
Vrh ima oblik grebena i proteze se u smijeru SE – NW i obrastao je klekovinom. Po geodetskom znaku na samom vrhu narod vrh zove Sinjal ( od signala).Okolni teren ispresijecan je brojnim tocilima kroz koja je olaksan pristup vrhu.
Pogled sa vrha je velicanstven na okolne planine Bosne i Dalmacije u krugu od gotovo 100km.


Pristup
Dinari je moguc pristup sa svih strana. Sa kninske strane tradicionala su dva puta.Prvi polazi iz Guga preko Crvene Zemlje, gornjeg Suvopolja ( Jovanov Grob) Devet Bunara gdje se razdvaja u dva pravca. Jedan vodi na Radji Dolac i Risovac, a drugi nastavlja prema masivu Dinare prolazeci kroz Brezovac, Sikaru, Duler, Samar ( Cekina bukva), i zavrsava na vrhu. Drugi tradicionalni put vodi kroz kanjon Krcica na Mirkovica mlinicu i odatle se racva takodjer u dva smijera.Prvi vodi dijelom kroz Dulibu na Kostice i Palez, gdje se odvaja za Brezovac i za Duler. Druga ruta od Mirkovica Mlinica vodi pored Lazica na Retke, Podic kroz Crne Tavane i Kapnicu na Caklin kamen i Samar te sa Samara produzava na vrh ili skrece za Celinku , ruju I Jelove Tavane.
SMIJESTAJ

Na Dinari nazalost postoji samo jedan planinarski dom i to u predijelu zvanom Brezovac.
Dom je poljeprivredno dobro podiglo 1901 za svoje potrebe ( na samom ulazu na stijeni postoji i uklesana godina izgradnje), a sluzilo je za smijestaj svojih cobana.
Tokom godina zgrada se urusila jer je nitko nije koristio.
Godine 1972 grupa entuzijasta na celu sa Nikicim Biserkom aktivira rad planinarskog drustva “Dinara” i pokrecu akciju obnove doma. Tokom godina drustvu pristupa velik broj ljubitelja planina i dom je zavrsen poprilicno. U domu je 12 lezaja. Vrlo je povoljno lociran tako da pristup mnogim dijelovima Dinare je idealan.

poslije ovako iscrpna objasnjenja i zacecima sto je koliko visoko, kuda se sve moze doci na te razne visine i dom, molio bi da mi se objasni KAKO JE DOTICNI GOSPODIN Boro Maric Majkica sa magarcem isao po "GORIVO" po svim tim vrletima i putevima, ALI BEZ KOMPASA.

Mr. Cirus,pretpostavljam da ti je "Njaco" prirastao za srce,ali mislim da tu treba spomenuti i druge ljubitelje prirode,koji su doprinjeli radjanju planinarstva na podrucju Knina.Ako budes nastavio pricu,vjerujem da neces zaboraviti ni lovce,koji su zdusno pomagali izgradnju doma u Brezovcu.Posto dobro poznas tu gradju,vjerujem da ce to biti dobar tekst za neke koje to zanima.Steta bi bilo da toliki trud i muka ostanu ne zapisani.Ne zaboravi da ja ovo citam.(Joke!)

Znam Petre znam, ucestvovali su poslije i lovci. Nisam htio nasiroko i naduboko da obijasnjavam, poantu sam stavio na Njacu zbog toga sto je u stvari on bio zacetnik citave ideje.On je bio aktivan i pedesetih godina tako da je imao poprilicno iskustva.

Posto si isforsirao Mobi dogadjaj sa Majkicom ja cu ga prepricati ovdije pod planinarima , iako sam mislio isti postaviti na kninske viceve.
Bila ekipa na Risovcu duzi vremenski period.Posto ih je bilo puno svakih par dana netko je sa magarcem odlazio u grahovo po spizu. Dosao red na Majkicu. Nabaciva on samar na magare, a svi se skupili da vide i to cudo kako Boro ide u Grahovo (a znali su da on nema veze kojim putem se stize u Grahovo). Zavrsio on sa samarom okrenu se prema "publici" i mrtav ozbiljan upita:" Ma ma ma zna li magare put"?

Mrs. Nela,posto vidim da si ti tu negdje blizu Velebita,ako te put nanese na Vaganjski vrh,stavi jedan kamen na njegov vrh,za Stipu i mene.
Nas dvojica smo presli Velebit od Zavizana do Svetog brda,ustvari od Oltara do Sv. brda.Nosili smo sa sobom sve sto nam je trebalo i na tom putu bili 8 dana.Kada smo bili na Velebnom,svratimo na rucak u hotel i poslje rucka Stipe kaze,ajde da se javimo kuci (telefonom),jesi ti normalan,govorim mu ja,nece nam vjerovati da smo na Velebitu.Napravili smo dosta fotografija,ali su se izgubile.Jedne mi je posebno zao,zalazak sunca,snimljna sa polozaja Gojtanovog doma.Kada smo se spustili u Paklenicu,Stipe koji inace ne pije,pristao je da nazdravimo,jednom rakijicom za srecan zavrsetak avanture.

Rado cu ti poslati slike s Velebita, znam da nisu kao tvoje, ali eto da asociras uspomene. Inace, lani smo imali u obitelji vjencanje na Svetom brdu. Bilo je super, a samo planinari znaju kako je tesko doci gore, pogotovo s dalmatinske strane.
Velebno je danas drukcije, ponovo je sagradjeno, poslacu ti slike drugi tjedan, moram ih pronaci u staroj kuci.

Nikad mi nije bilo jasno zasto zene nisu mogle ici na Brezovac? Naime, tako je to meni objasnjavano, uz milione stokakvih "argumenata", bezbroj puta kad sam s muskom ekipom htjela na Brezovac.
Jel' to stvarno bilo neko nepisano pravilo? Spolna diskriminacija ili nesto drugo

Bit ce ipak, da sam se druzila s muskim sovinistima A, najdalje sam stigla do Crvene zemlje, jedne prilike s izvidjacima.

Bila je to "tekuca" diskriminacija

[


Zenske nisu mogle ici gore jel je bilo spiljara, a oni su bili bas za..ni.

Dje si englez!
Ja sam odavno primijetio da se prostor cini nakon duzeg vremena dosta manji, evo primjera.
Dok sam jos u zabavistu bio vijerovatno je i Nela isla sa mnom na jednu livadicu koja se nalazi tacno od kucicekroz koju je prolazila cesta na tvrdjavi pa prodjes ono veliko stablo(odma sa desne strane) i spustas se prema bjansovoj kuci.
Na 10-ak metara od tog stabla sa desne strane ima jedan mali putic jedva vidljiv zarastao , Tu smo u rano proljece sa nasom uciteljicom isli da beremo ljubicice , tad se meni cinila ogromna livada okruzena grmljem i stablima. Poslje mnogo godina odem na tu livadu da se prisjetim svojih vrtickih dana kad tamo nigdje livade, ono jedna mala povrsina mozda 10 x5, totalno sam se razocarao. Izgleda da je prostor isti medjutim nas mozak zbog previse informacija vremenom to sabija da vise stane, hahahah!
Kazu da su japanci izmislili bacvu od dvista litara a stane u djep od sakoa.
Ajde zivio !

kao prvo prve ljubicice uvijek su cvjetale u Marunusi. vjerijatno uciteljica nije znala. drugo.kucica kroz koju prolazi cesta?????To su Loredanova vrata, a veliko"drvo" s desne strane je najveci oras na tvrdjavi. trece na livadici su generacije za generacijom pravile kule a znalo se baciti i na poker. bas na tom mjestu sam jedno desetak godina brao brsljen za cvjecarnu. to je inace Bosket. znaci sva suma ispod tvrdjave a ja je poznam kao svoj djep.