tko se sjeca
Moderator: Gazda
-
- Posts: 174
- Joined: Wed Dec 03, 2003 4:27 pm
- Location: Beograd
Kod ove prve kitice ide: cuvaj mijo rep da ne budes slijep, ako budes slijep odgrisce ti maca rep!bezbro wrote:A sjeca li se iko ove pjesmice-brojanice:
Ide maca oko tebe
pazi da te ne ograbe
cuvaj mijo rep,
ako budes sljep
odgrist ce ti maca rep.
Tad ti klinac ostavi loptu iza ledja
i moras prvi da stignes na prazno
mijesto u krugu da ne ispadnes iz igre.
-
- Posts: 78
- Joined: Tue Jun 06, 2006 10:02 am
- Location: Australia
Moram se i ja malo ubaciti kad vec spominjete neke rulete kojih se samo kroz malgu sjecam , cirkuse ...koji su dolazili i odlazili kako repko kaze i meni se cini najvise u kasnu jesen.
Kad se god sjetim Knina i cirkusa sjetim se i nekog bubastog tako smo ga zvali ,kojeg je mater navodno bacila kroz prozor pa ga je socijalno uzelo a mater zatvorili u ludnicu a stanovao je to bi zele mogao znati u zgradi gdje je stanovao Marinko Mudric a cak mi se cini da je taj bubasti zivio u istom stanu u koji je Marinko naknadno doselio .
Da li je to istina ili nije ni sam vise nisam siguran ? Samo znam da se bubasti pojavio nakon dosta godina , dosao je sa nekim cirkusom i na osnovu starog prijateljstva imali smo dosta popusta u cirkusu , uzicali bi neku voznju auticima, ili koji zeton za masinu da izvadimo : vinston , marlboro ili cesterfild cigare meni omiljene u to vreme , ili igramo nezaboravni stoni nogomet ili flipere .
I tako sa cirkusom, dodje jednom sin nekog cirkusanta .....
I tu ustvari i pocinje ova prica...
Tek sam krenuo u osnovnu skolu, premda sam vec imao iza sebe neke kradje davno.... jos u zabavistu .
Vec "iskusan" dodje taj novi djak i sjedne sa mnom u klupu .
Poceo se razbacivati sa parama tako da je odmah privukao moju paznju i normalno " simpatije "
Kolko god on donese ja mu pola izvucem ! Pokazivao sam mu gdje sta ima da se kupi, od zvaka , freanjica, zivotinjskog carstva napolitanaka, 505 sa crtom pa nadalje.
Kad smo se dobro sprijateljili preko veze ubacio me da cirkus snadbjevam sa ruzama ?
Svaki dan sam imao narudzbu ruza za cirkus .
Odlazio bi u park kod suda nabrao ruze i nosio u cirkus .
Srecom ruze su trajale samo jedan dan, vec drugi dan latice bi otpale i morale su se zamjeniti novima . Nikad se nisam radovao uvenulom cvijetu kao tada .
Uhodan posao bi jedino "parkas " kako smo zvali tipa koji je cuvao parkove ponekad pokvario posto bi me zaganjao , uglavnom bezuspijesno.
Sva ta idila bi trajala dok je cirkus bio u nasem gradu.
Sve sto je ljepo kratko traje ,tako i cirkus ,jednog dana bi otisao a moj "najbolji drug " zajedno sa njim inestao .
Mene ostavljajuci onako malenog i slabasnog da se sam snalazim u ovom nemilorsrdnom svijetu gdje opasnosti i nestasica vreba sa svih strana .
Dan danas moje omiljeno cvijece su ruze i to bas one divlje sto traju samo jedan jedini dan .
Kad se god sjetim Knina i cirkusa sjetim se i nekog bubastog tako smo ga zvali ,kojeg je mater navodno bacila kroz prozor pa ga je socijalno uzelo a mater zatvorili u ludnicu a stanovao je to bi zele mogao znati u zgradi gdje je stanovao Marinko Mudric a cak mi se cini da je taj bubasti zivio u istom stanu u koji je Marinko naknadno doselio .
Da li je to istina ili nije ni sam vise nisam siguran ? Samo znam da se bubasti pojavio nakon dosta godina , dosao je sa nekim cirkusom i na osnovu starog prijateljstva imali smo dosta popusta u cirkusu , uzicali bi neku voznju auticima, ili koji zeton za masinu da izvadimo : vinston , marlboro ili cesterfild cigare meni omiljene u to vreme , ili igramo nezaboravni stoni nogomet ili flipere .
I tako sa cirkusom, dodje jednom sin nekog cirkusanta .....
I tu ustvari i pocinje ova prica...
Tek sam krenuo u osnovnu skolu, premda sam vec imao iza sebe neke kradje davno.... jos u zabavistu .
Vec "iskusan" dodje taj novi djak i sjedne sa mnom u klupu .
Poceo se razbacivati sa parama tako da je odmah privukao moju paznju i normalno " simpatije "
Kolko god on donese ja mu pola izvucem ! Pokazivao sam mu gdje sta ima da se kupi, od zvaka , freanjica, zivotinjskog carstva napolitanaka, 505 sa crtom pa nadalje.
Kad smo se dobro sprijateljili preko veze ubacio me da cirkus snadbjevam sa ruzama ?
Svaki dan sam imao narudzbu ruza za cirkus .
Odlazio bi u park kod suda nabrao ruze i nosio u cirkus .
Srecom ruze su trajale samo jedan dan, vec drugi dan latice bi otpale i morale su se zamjeniti novima . Nikad se nisam radovao uvenulom cvijetu kao tada .
Uhodan posao bi jedino "parkas " kako smo zvali tipa koji je cuvao parkove ponekad pokvario posto bi me zaganjao , uglavnom bezuspijesno.
Sva ta idila bi trajala dok je cirkus bio u nasem gradu.
Sve sto je ljepo kratko traje ,tako i cirkus ,jednog dana bi otisao a moj "najbolji drug " zajedno sa njim inestao .
Mene ostavljajuci onako malenog i slabasnog da se sam snalazim u ovom nemilorsrdnom svijetu gdje opasnosti i nestasica vreba sa svih strana .
Dan danas moje omiljeno cvijece su ruze i to bas one divlje sto traju samo jedan jedini dan .
-
- Posts: 22
- Joined: Mon Dec 08, 2003 11:27 pm
- Location: U.S.A.
Citam ove pjesmice pa se i ja sjetih jedne vrlo drage koju je napisao Grigor Vitez :
Posao djed Petar
da zaustavi vjetar!-
Kapom, stapom,
Kaputom i prutom!
Al´se vjetar ne da
pa obori djeda!
...ima jos ali sam zaboravila jer sam ovo naucila kad smo ucili slovo P u bukvaru!...a bukvar ili slovarica su knjige za prvacice, ako ste mozda zaboravili. Colja zna sigurno , on nista ne zaboravlja narocito kad mu Radmila pomaze!!!!
Posao djed Petar
da zaustavi vjetar!-
Kapom, stapom,
Kaputom i prutom!
Al´se vjetar ne da
pa obori djeda!
...ima jos ali sam zaboravila jer sam ovo naucila kad smo ucili slovo P u bukvaru!...a bukvar ili slovarica su knjige za prvacice, ako ste mozda zaboravili. Colja zna sigurno , on nista ne zaboravlja narocito kad mu Radmila pomaze!!!!
-
- Posts: 128
- Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm
cirkus
Cipe majstotre.Svaka ti èast.Gutao sam ètajuæi ovo sjeæanje na cirkus i tvoje snalaenje u vremenu i prostoru.Pravi si majstor.Kao da sam se za tren vratio u ono vrijeme i vidio sebe kako se mucam oko flipera,stolnih nogometa i onih aparata za vaðenje cigareta.Traim rtve za grebanje jer para nije bilo.A naivæina koliko hoæe.Pa ko je bio domiljat i spretan nita mu nije falilo.A ti si bio velemajstor.Naravno, ti si mlaði i nisio bio upuæen u sve tajne tog ulièarenja kao moja ekipa.Mi smo ipak bili uzor mnogim klincima koji su se vrzmali medju nama.A da ste i vi mlaði brzo uèili i kopèali ne trebam posebno isticati. Jer,ko je zavrio obuku na kninskoj ulici nije vie trebao iæi na fakultet,.Veæe kole od one steæene peglanjem kninske ulice nije bilo,niti æe je biti.
Zele druze stari !
Kad vec spominjes Kninske ulice podsjeti me na ljeta ... vrele ulice naseg grada . U popodnevne sate ,kada su one uglavnom bile prazna a mi djeca u kupacima (spido ) bosi trcali za kaminom cisternom ,koja je skoro sakog dana zaljevala Kninske ulice.
Nekad bi ga prestigli i vikali da nas poprska nasta bi tip koji vozi pustio visoki mlaz vode i dobro nas razladio .
Uglavnom smo trcali od raskrca pa do vatrgasnog doma u koji bi se kamion tromo uvukao kao da i on , kao i ljudi bijezi od one zapare .
Poslje bi iz dna grada otrcali prema brzici usput gacajuci po toplim lokvicama vode koja se zadrzala na ulicama .
Pauzu bi napravili na onom visokom zidu koji je sluzio vjerovatno da se zemlja ne obrusi na krivini prema Raskovicima preko puta mosta i bacili jedno grupno dr..nje na sta bi nas navela neka sveabica koja je slucajno prosla u kabriletu njemacke registracije .
Poslje toga bi se bacili u Brzicu ,skakali , plivali , verali preko ukrstenih , spustali niz rijeku na buvelu od traktora .
Nakon kupanja bi se uvalili u necije mlade kuruze a kad bi pala noc negdje bi se ulogorili i pekli ..njih i pole od krumpira .
Tako iz dana u dan ,dok ne bi opet pocela skolska godina a sunce i ulice pocele da se lade a nas su cekale : kise i snjegovi , svinje, cvarci, krvavice, jabuke preko sindikata ,snjegovi , nove radosti !
Svako godisnje doba nosilo je nesto svoje i svako godisnje doba na svoj nacin imalo je svoje drazi .
Valjda kad si mlad sve ima svoje drazi a kad omatoris nit cvijece mirise, nit sunce grije , nit se dize ... kao prije !
Al ostaju uspomene i sijecanja tad shvatimo da je ustvari ljepo samo ono sto je proslo i da sjedi starac sto mudro u fotelji spava... mozda i tad trci po ulicama svoga grada !
Kad vec spominjes Kninske ulice podsjeti me na ljeta ... vrele ulice naseg grada . U popodnevne sate ,kada su one uglavnom bile prazna a mi djeca u kupacima (spido ) bosi trcali za kaminom cisternom ,koja je skoro sakog dana zaljevala Kninske ulice.
Nekad bi ga prestigli i vikali da nas poprska nasta bi tip koji vozi pustio visoki mlaz vode i dobro nas razladio .
Uglavnom smo trcali od raskrca pa do vatrgasnog doma u koji bi se kamion tromo uvukao kao da i on , kao i ljudi bijezi od one zapare .
Poslje bi iz dna grada otrcali prema brzici usput gacajuci po toplim lokvicama vode koja se zadrzala na ulicama .
Pauzu bi napravili na onom visokom zidu koji je sluzio vjerovatno da se zemlja ne obrusi na krivini prema Raskovicima preko puta mosta i bacili jedno grupno dr..nje na sta bi nas navela neka sveabica koja je slucajno prosla u kabriletu njemacke registracije .
Poslje toga bi se bacili u Brzicu ,skakali , plivali , verali preko ukrstenih , spustali niz rijeku na buvelu od traktora .
Nakon kupanja bi se uvalili u necije mlade kuruze a kad bi pala noc negdje bi se ulogorili i pekli ..njih i pole od krumpira .
Tako iz dana u dan ,dok ne bi opet pocela skolska godina a sunce i ulice pocele da se lade a nas su cekale : kise i snjegovi , svinje, cvarci, krvavice, jabuke preko sindikata ,snjegovi , nove radosti !
Svako godisnje doba nosilo je nesto svoje i svako godisnje doba na svoj nacin imalo je svoje drazi .
Valjda kad si mlad sve ima svoje drazi a kad omatoris nit cvijece mirise, nit sunce grije , nit se dize ... kao prije !
Al ostaju uspomene i sijecanja tad shvatimo da je ustvari ljepo samo ono sto je proslo i da sjedi starac sto mudro u fotelji spava... mozda i tad trci po ulicama svoga grada !
-
- Posts: 174
- Joined: Wed Dec 03, 2003 4:27 pm
- Location: Beograd
Danas, kada postajem pionir, dajem casnu pionirsku rijec:
da cu marljivo uciti i raditi i biti dobar drug;
Da cu voljeti nasu samoupravnu domovinu
Socijalisticku Federativnu Republiku Jugoslaviju;
Da cu razvijati bratstvo i jedinstvo
i ideje za koje se borio Tito;
Da cu cijeniti sve ljude svijeta,
koji zele slobodu i mir!
da cu marljivo uciti i raditi i biti dobar drug;
Da cu voljeti nasu samoupravnu domovinu
Socijalisticku Federativnu Republiku Jugoslaviju;
Da cu razvijati bratstvo i jedinstvo
i ideje za koje se borio Tito;
Da cu cijeniti sve ljude svijeta,
koji zele slobodu i mir!
-
- Posts: 128
- Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm
Zabranjeno voce
Kao i svoj djecurliji ovog svijeta omiljena nam je disciplina bila brstiti tuðe voènjake. U ritmu godisnjih doba najprije su na red dolazile tresnje i barakokule iz Grizeljovog vrta, a ponekad bi zabasali i u vrt Tome Mrðe. Oni su imali pse koji su cuvali vocke, ali smo smislili nacin. Uglavnom je Konta udarao vucjaka kakvim stapom,on je bio pencilin za vuèjake, i dok je pas bijesnio na njega mi ostali bi obavili posao.Bilo je tresanja i u strani,ali nam je bilo daleko.A nije bilo ni zanimljivo,vlasnik bi nas opazio i upozoravao "Momci,zobljite ali mi ne lomite grane". Na meti su bile i breskve Nike Tonkoviæa na Gajnjaæi ali je on bio mnogo opasan. Jednom je trcao za nama gotovo pola sata i izbio nam elju da i ubuduæe posjeæujemo njegov posjed.To je bilo iza Jaine gostione na Gajnjaæi.
Kad presue resursi u okolnim vrtovima na red je dolazila pijaca. tamo smo se uredno snabdjevali svim i svaæim. Bilo je raznih trikova, od onih najdrskijih zgrabi sa tezge i bjei do mnogo pametnijih. A kad nam nita ne bi uspjevalo kupili smo pice od barakokule i hranili se njihovim ukusnim sjemenkama
Lubenice su posebna priæa. Mislim da je njihova kraða prela u nacionalni sport kninske omladine. Sremci su nam bili rtve svake noæi, a toliko smo se izvjetili, ili bolje reæi izbezobrazili, da bi od lubenice jeli samo src,t o je onaj dio bez pica. Naravno, s jeseni su na red dolazile logorske vatre i kukuruzi i krompiri, u groðe smo ili u Gambiroe.
Pratili smo i godinja doba, u maju smo redovno jeli cvijet bagrema, postojao je bijeli i uti, kasnije se pojhavio i crveni. Kako niko nije branio pristup murvama, njihovih plodova sam se nauivao. Posebno kad ogladnim na kupanju u arenim jezerima. Tada bi onako u gaæama ,da ne isprljam robu, otræao prema Biskupiji. Tamno je bilo desetak velikih murvi, crnih i bijelih i nazobao se do iznemoglosti. A sa jeseni smo brali gloginje oko splitske pruge, drenjine na Gajnjaæi i usput bi ,ako je bilo moguæe, svratili u koji voènjak na jabuke ili dunje. Vitamina nam bas nije falilo,zato smo valjda i izrasli ovoliki.
Kad presue resursi u okolnim vrtovima na red je dolazila pijaca. tamo smo se uredno snabdjevali svim i svaæim. Bilo je raznih trikova, od onih najdrskijih zgrabi sa tezge i bjei do mnogo pametnijih. A kad nam nita ne bi uspjevalo kupili smo pice od barakokule i hranili se njihovim ukusnim sjemenkama
Lubenice su posebna priæa. Mislim da je njihova kraða prela u nacionalni sport kninske omladine. Sremci su nam bili rtve svake noæi, a toliko smo se izvjetili, ili bolje reæi izbezobrazili, da bi od lubenice jeli samo src,t o je onaj dio bez pica. Naravno, s jeseni su na red dolazile logorske vatre i kukuruzi i krompiri, u groðe smo ili u Gambiroe.
Pratili smo i godinja doba, u maju smo redovno jeli cvijet bagrema, postojao je bijeli i uti, kasnije se pojhavio i crveni. Kako niko nije branio pristup murvama, njihovih plodova sam se nauivao. Posebno kad ogladnim na kupanju u arenim jezerima. Tada bi onako u gaæama ,da ne isprljam robu, otræao prema Biskupiji. Tamno je bilo desetak velikih murvi, crnih i bijelih i nazobao se do iznemoglosti. A sa jeseni smo brali gloginje oko splitske pruge, drenjine na Gajnjaæi i usput bi ,ako je bilo moguæe, svratili u koji voènjak na jabuke ili dunje. Vitamina nam bas nije falilo,zato smo valjda i izrasli ovoliki.
g
Ljudi ko se sjeca Boze koji je radio kod Sime u fliperani.
Sjecam se da je Palija(Valerijan) znao napraviti masu nagradnih igri na fliperu, i ostavi meni Kanji i Makiju da igramo a Bozo dodje pa iskljuci fliper. Kad smo kod Palije, zna li neko gdje se nalazi njegov brat Kemo.
Ovo bi Cipe trebao znati zato sto su se njih dvojica druzili i isli u Trst po farmerke.
Sjecam se da je Palija(Valerijan) znao napraviti masu nagradnih igri na fliperu, i ostavi meni Kanji i Makiju da igramo a Bozo dodje pa iskljuci fliper. Kad smo kod Palije, zna li neko gdje se nalazi njegov brat Kemo.
Ovo bi Cipe trebao znati zato sto su se njih dvojica druzili i isli u Trst po farmerke.
-
- Posts: 128
- Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm
Krasopis
Tko se sjeca krasopisa i onog strogog"Kosa tanka gore,debela crta dolje" i tako u beskonaænost.Nase drage uciteljice kao da nisu imale pametnijeg posla nego nas nauèiti lijepom pisanju.Moja dobra uciteljica Ankica i Ljubica Prijiæ prije nje,su me satima mucile tim debelim i tankim crtama.Najprije sam pisao olovkom mekog srca,tako se zvala,a onda perom i dralom,koje sam umakao u bocicu tinte.One generacije prije mene su se korstile plocicama.To je nesto nalik kolskoj ploci,samo manje.Na jednoj strani su bile povucene vodoravne linije i tu se se risala slova,a na drugoj strani su bile iscrtane kockice i tu se"raèunalo".O plocu je bila vezana mala morska spuva i sve vrljotine su oèas nestajale.Samo je bila muka kad su uèenici nosili domaæi rad u skolu.Tada su strogo vodili racuna da plocicu ne pritisnu o tijelo i obriu rad,jer kako onda uciteljici dokazati da si bio vrijedan i uradio domaci.
Prvo sam u kolu posao u zgradi gimnazije,a vec drugo polugodiste smo se uselili u novoigradjeno krilo kole koja se okitila imenom"Narodni heroji".Mi smo pisali u biljeznice i koristili olovke.No,kad je na red dosla tinta to je vec bio problem.U klupama su billa izdubljena mjesta za stavljanje bocice sa tintom.U nju smo umakali pero,koji bi okacili na dralo i opet satima vukli kose,tanke i debele crte.Tinta se kupovala u knjiari na centilitre,a kako je bila skupa,kod kuce bi je jos malo razblaili vodom.I dok se greka kod pisanja olovkom mogla popraviti gumicom,mada su one bile tvrde i èesto su kidale papir teke,kod tinte nije bilo popravka.Ako jace pritisne maæa bi ostala na drugoj strani,a ako pogrijei to je moralo ostati,popravka nije bilo.
Tek kansije su se pojavile kemijske olovke. Isprva su bile skupe, znam da se u knjiarama kupovao uloak kad bi se onaj stari potroio. No,u koli su nam branili pisanje kemijskim, kao da ne iskvarimo rukopis.Èak smo i tehnièki rad crtali tuom, opet uz pomoæ pera i drala i komada bugacice.To je onaj papir to je upijao visak tua ili tinte.
A danas.Danas vie niko ni ne mari za krasopis.na æemu su inistirale moje dobre uèiteljice.Iako su me udavile svojim tankim i debelim crtama moj rukopis je grozan.Ako istog dana ne procitam ono sto sam napisao to æe sutra veæ biti rebus.Uostaliom i sta æe mi krasopis,postoje kompjuteri i sliæna pomagala,A kad se samo sjetim tankih i debelih crta,pera,dralice,tinte,bugaæice i prvih kemijskih olovaka doðe mi da se nasmijem.Uzaludan vam je bio trud moje dobre uciteljice.
Prvo sam u kolu posao u zgradi gimnazije,a vec drugo polugodiste smo se uselili u novoigradjeno krilo kole koja se okitila imenom"Narodni heroji".Mi smo pisali u biljeznice i koristili olovke.No,kad je na red dosla tinta to je vec bio problem.U klupama su billa izdubljena mjesta za stavljanje bocice sa tintom.U nju smo umakali pero,koji bi okacili na dralo i opet satima vukli kose,tanke i debele crte.Tinta se kupovala u knjiari na centilitre,a kako je bila skupa,kod kuce bi je jos malo razblaili vodom.I dok se greka kod pisanja olovkom mogla popraviti gumicom,mada su one bile tvrde i èesto su kidale papir teke,kod tinte nije bilo popravka.Ako jace pritisne maæa bi ostala na drugoj strani,a ako pogrijei to je moralo ostati,popravka nije bilo.
Tek kansije su se pojavile kemijske olovke. Isprva su bile skupe, znam da se u knjiarama kupovao uloak kad bi se onaj stari potroio. No,u koli su nam branili pisanje kemijskim, kao da ne iskvarimo rukopis.Èak smo i tehnièki rad crtali tuom, opet uz pomoæ pera i drala i komada bugacice.To je onaj papir to je upijao visak tua ili tinte.
A danas.Danas vie niko ni ne mari za krasopis.na æemu su inistirale moje dobre uèiteljice.Iako su me udavile svojim tankim i debelim crtama moj rukopis je grozan.Ako istog dana ne procitam ono sto sam napisao to æe sutra veæ biti rebus.Uostaliom i sta æe mi krasopis,postoje kompjuteri i sliæna pomagala,A kad se samo sjetim tankih i debelih crta,pera,dralice,tinte,bugaæice i prvih kemijskih olovaka doðe mi da se nasmijem.Uzaludan vam je bio trud moje dobre uciteljice.
-
- Posts: 128
- Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm
kalendari
Vrijeme pred Novu godinu pamtim i po trcanju za kalendarima.Jurcao sam po bankama i radnim kolektivima zicajuci zidni kalendar,a kad bi to nabavio onda sam tragao za dzepnim kalendaricem,planerom ili rokovnikom.Zanima je tko je od kninskih kolektiva i udruzenja stampao kalendare i kakvi su im bili najcesci motivi.Mislim da je te kalendare stampalo graficko poduzece Mladost u Preparandiji ali se ne sjecam najbolje.Ko zna nesto vise na ovu temu,jer blizi se Nova godina a ja bi tako volio na zid objesiti kalendar sa kninskim motivima.