Kuvar
Moderator: Gazda
Kuvar
U ove praznične dane dobre spize, informacija da je naa zemljakinja Vera Deić napisala kuvar sa receptima iz naeg kraja na lokalnom dijalektu i izdala ga dvojezično. S jedne strane knjiga se čita na srpskom - ćirilično, a s druge strane na engleskom (odličan poklon za vae prijatelje koji ne znaju srpski a vole nau kuhinju). Kuvar je tampan je na kvalitetnom 35 milimetarskom papiru sa su ilustracijama u boji. Ideja je da dio sredstava od prodaje ide za obnovu naih manastira.
Evo ta Vera kae o kuvaru: Ovaj kuvar nastao je kao izraz htjenja da se sačuva specifičnost etnikuma tj. sve ono to su Srbi iveći, radeći i kuvajući stvarali kao odraz svojih elja i mogućnosti. Pisan je lokalnim dijalektom koji ne podlijee standardnom pravopisu.
Informacije kako nabaviti knjigu i koliko knjiga kota moete dobiti direktno od autora na telefon +381.62.189.9194 ili na e-mail veradesic@yahoo.com
Evo ta Vera kae o kuvaru: Ovaj kuvar nastao je kao izraz htjenja da se sačuva specifičnost etnikuma tj. sve ono to su Srbi iveći, radeći i kuvajući stvarali kao odraz svojih elja i mogućnosti. Pisan je lokalnim dijalektom koji ne podlijee standardnom pravopisu.
Informacije kako nabaviti knjigu i koliko knjiga kota moete dobiti direktno od autora na telefon +381.62.189.9194 ili na e-mail veradesic@yahoo.com
Re: Kuvar
Sad æu ja opet ispasti crna ovca,"poturica" i izdajica ipitaj Boga ta sve.ali malo mi bode oèi nekoliko nelogiènosti:Nika wrote:U ove prazniène dane dobre spize, informacija da je naa zemljakinja Vera Deiæ napisala kuvar sa receptima iz naeg kraja na lokalnom dijalektu i izdala ga dvojezièno. S jedne strane knjiga se èita na srpskom - æirilièno, a s druge strane na engleskom .
1.Ne osporavam nikom pravo da jezik kojim govori zove kako hoæe ali jezik kojim smo mi u Kninu govorili nije definitivno standardni Srpski jezik,kao to nije ni standardni Hrvatski nego neka specifièna mjeavina,po meni upravo kako smo ga zvali SH ,tj Srpskohrvatski pa reæi da je spiza naeg kraja pisana Srpskom vrijeða zdrav razum.Sama autorica "reklame" navodi da je pisan lokalnim dijalektom i ne podlijee standardnom pravopisu i time sama pobija prvi dio.
Evo ta Vera kae o kuvaru: Ovaj kuvar nastao je kao izraz htjenja da se saèuva specifiènost etnikuma tj. sve ono to su Srbi iveæi, radeæi i kuvajuæi stvarali kao odraz svojih elja i moguænosti.
2.U naem kraju,Kninu i okolici nisu jeli Srbi nego i Hrvati i svi ostali koji su ivjeli u tom kraju a spiza se nije razlikovala u Srpskoj ili Hrvatskoj kuæi po raznolikosti nego samo po imovinskom stanju i umijeæu domaæice u kuæi.Istu hranu sam jeo u svojoj kuæi i u kuæi mog prijatelja Hrvata,a i obratno.
3.Smeta me naglaavanje da æe dio prihoda iæi za popravak Manastira,znaèi ako si dobar Pravoslavac kupiæe knjigu i time pomoæi svoju vjeru i Manastire.Demagogija, boli dua kad ovo èujem.Bio sam ljetos u Kninu,u Crkvi Sv.Pokrova i znatekoga sam vidio u njoj,Popa,dva Ðakona i moju Kominicu staru 70 i kusur godina,istu onu koja je jedina s popom Stevom bila jedini vjernik na Liturgijama prije rata u praznoj crkvi.pa se pitam gdje su ti novopeèeni vjernici bili tad.Uao sam,pomolio se i na izlasku ostavio sam neto novaca,onoliko koliko sam mogao odvojiti i koliko sam mislio da mi to "vrijedi",jer sam tako elio. Tako da mi je ovo lani moral i demagogija.
A sad operite po meni,mogu ja podnijeti.
Tenenum,gdje si Ti čuo nekog da govori ili pie na Američkom ili Australijskom jeziku ili moda na Američkoengleskom iliti Engleskoameričkom,moda Bolivijskom ili Argentinskom,moda na Brazilskom ili Brazilskoportugalskom.Ja,dodue,nisam ba obilazio te krajeve,ali jo nisam čuo da neko govoti tim "Jezicima"
Ovaj kuvar je,koliko sam shvatio pisan na Srpskom i to na ćirilici i na Engleskom na latinici (ćirilica se ne uklapa u engleski) i ta tu ima čudno?
Ovaj kuvar je,koliko sam shvatio pisan na Srpskom i to na ćirilici i na Engleskom na latinici (ćirilica se ne uklapa u engleski) i ta tu ima čudno?
-
- Posts: 174
- Joined: Wed Dec 03, 2003 4:27 pm
- Location: Beograd
Æirilica- latinica, sjetih se kolskih dana:
Kad smo u gimnaziji pisali kolske zadaæe iz knjievnosti, imali smo 4 zadaæe, dvije u latinici i dvije u æirilici.
Latinièna je prola, a kod æiriliæne sam najprije napisala sastav
" u porko" u latinici, pa onda "prevela" u æirilicu u zadaænicu ( to je jo iz vremena Stole i Bjana). A rukopis æirilièni sam imala kao u treæem osnovne, kad sam se i nauèila pisati æirilicu.
Kad smo u gimnaziji pisali kolske zadaæe iz knjievnosti, imali smo 4 zadaæe, dvije u latinici i dvije u æirilici.
Latinièna je prola, a kod æiriliæne sam najprije napisala sastav
" u porko" u latinici, pa onda "prevela" u æirilicu u zadaænicu ( to je jo iz vremena Stole i Bjana). A rukopis æirilièni sam imala kao u treæem osnovne, kad sam se i nauèila pisati æirilicu.
to se tiče "Kuvara" ljepo je spremati po receptima iz njega,samo da rijeimo mali problemčić.ta mislite koji? Tačno...taj,novac!!!Slaem se Naco da nema veze jeli recept pisan ćirilicom ili latinicom,vaan je finalni proizvod,a to se tiče jezika ,njegova uloga je da isproba ono to je neko napisao u "Kuvaru" tako da se moe desiti da je recept napisan ćirilicom,a proizvod proba jezik koji barata sa hijeroglifima i super se razumiju.
Moja Mater je bila samouka ena,nije imala ni dana kole,ali to je nije spiječilo da sama nauči i latinicu i ćirilicu i pisati i čitati.I čitala je sve to joj padne aka,da ne nabrajam,sve je čitala gdje ima slova i tako je radila do sudnjega dana.čitala...Moja sestra joj je jednom davno poklonila jedan ogroman "Kuvar" meni se činio veći od enciklopedije,brat bratu jedno par iljada stranica i u kuvaru sva do tada poznata jela svjeta (kolači,salate,predjela i sl.),bar se meni tako činilo,klasificirano i sortirano po poglavljima...italijanska kuhinja...ruska kuhinja...meksička,engleska itd,itd..Moja Mater je to svakodnevno proučavala i jednog dana dolazim ja kući oko ručka,a Mater naravno čita kuvar.Vidim poglavlje "Francuska kuhinja" Ja već dobro gladan upita ta ima za ručak,a moja Mater ko iz topa ispali :GRA (pasulj) i nastavi čitati.Ni dan danas nisam probao "Francusku kuhinju"Mater je taj "Kuvar" čitala kao da čita "Na Drini ćuprija"I Moja supruga Radmila non stop skuplja recepte to za kolače to za glavna jela,već ih nemamo gdje drati,pune dvije velike fijoke.Da samo recepte jedemo mogli bi preivjeti bar mjesec dana.I bez obzira na to na jelovniku nam je 6-7,moda 10 jela koji se ciklički ponavljaju u raznim varijantama.Toliko o "Kuvarima"i sad odoh da promjeam ječam sa suvim kostima da mi ne zagori. Jeste li ikad probali "ječam sa suvim kostima" Sam naslov moe se uzeti kao recept.Jednostavno!!!Prijatno...
Moja Mater je bila samouka ena,nije imala ni dana kole,ali to je nije spiječilo da sama nauči i latinicu i ćirilicu i pisati i čitati.I čitala je sve to joj padne aka,da ne nabrajam,sve je čitala gdje ima slova i tako je radila do sudnjega dana.čitala...Moja sestra joj je jednom davno poklonila jedan ogroman "Kuvar" meni se činio veći od enciklopedije,brat bratu jedno par iljada stranica i u kuvaru sva do tada poznata jela svjeta (kolači,salate,predjela i sl.),bar se meni tako činilo,klasificirano i sortirano po poglavljima...italijanska kuhinja...ruska kuhinja...meksička,engleska itd,itd..Moja Mater je to svakodnevno proučavala i jednog dana dolazim ja kući oko ručka,a Mater naravno čita kuvar.Vidim poglavlje "Francuska kuhinja" Ja već dobro gladan upita ta ima za ručak,a moja Mater ko iz topa ispali :GRA (pasulj) i nastavi čitati.Ni dan danas nisam probao "Francusku kuhinju"Mater je taj "Kuvar" čitala kao da čita "Na Drini ćuprija"I Moja supruga Radmila non stop skuplja recepte to za kolače to za glavna jela,već ih nemamo gdje drati,pune dvije velike fijoke.Da samo recepte jedemo mogli bi preivjeti bar mjesec dana.I bez obzira na to na jelovniku nam je 6-7,moda 10 jela koji se ciklički ponavljaju u raznim varijantama.Toliko o "Kuvarima"i sad odoh da promjeam ječam sa suvim kostima da mi ne zagori. Jeste li ikad probali "ječam sa suvim kostima" Sam naslov moe se uzeti kao recept.Jednostavno!!!Prijatno...
-
- Posts: 174
- Joined: Wed Dec 03, 2003 4:27 pm
- Location: Beograd
Bravo Colja. I ja imam ko zna koliko recepata,a uvijek vrtim isto. Kad smo kod jecma, probaj ovo!
zera jecma
zera senice
zera azuki gra (to je onaj mali crveni sto se kupi u radnjama zdrave hrane)
zera obicnog gra
zera razi
zera kuruza.
Sve to krknes u lonac da se krcka 2-3 sata. To bude tako dobro i ne treba ti zaprska, jer onaj azuki gra zagusti i oboji jelo. Zacine stavis po zelji. Ja metnem zera zacina C i bibera. Prije sluzenja, krknes zera masinova ulja u to i lizes prste kasnije. Zdravo, ukusno, a ne goji
zera jecma
zera senice
zera azuki gra (to je onaj mali crveni sto se kupi u radnjama zdrave hrane)
zera obicnog gra
zera razi
zera kuruza.
Sve to krknes u lonac da se krcka 2-3 sata. To bude tako dobro i ne treba ti zaprska, jer onaj azuki gra zagusti i oboji jelo. Zacine stavis po zelji. Ja metnem zera zacina C i bibera. Prije sluzenja, krknes zera masinova ulja u to i lizes prste kasnije. Zdravo, ukusno, a ne goji
-
- Posts: 1301
- Joined: Sun Mar 02, 2003 5:13 pm
KNINSKI JEZIK
Tenenum zamolio bih te da mi kazes tko te je to oslovio sa :
crna ovca,"poturica" i izdajica ipitaj Boga ta sve , mozda mi je to promaklo .
Sto se tice jezika u Kninskoj krajini slazem se da je to nesto drugo nego Srpski jezik ili Hrvatski jezik . To ja ovako kao laik za lingvistiku , da se ne uplicem vise . Bilo bi zanimljivo da netko tko je proucavao , mislim studirao taj jezik , sa tog podrucja , da neko svoje objasnjenje .
crna ovca,"poturica" i izdajica ipitaj Boga ta sve , mozda mi je to promaklo .
Sto se tice jezika u Kninskoj krajini slazem se da je to nesto drugo nego Srpski jezik ili Hrvatski jezik . To ja ovako kao laik za lingvistiku , da se ne uplicem vise . Bilo bi zanimljivo da netko tko je proucavao , mislim studirao taj jezik , sa tog podrucja , da neko svoje objasnjenje .
Kad smo veè kod recepata, " kavijar za siromahe" ide ovako:
U rernu damo peæi, oprane , cijele malancane (patlidane), ne gulimo ih.
Peèemo da budu mekani. Ogulimo i sitno nasjeckamo. Dodamo sitno sjeckan bijeli luk, sol, biber, sitno sjeckan perin i maslinovo ulje.
Dobro promjeamo i damo u friider da se ohladi.
Posluimo sa zapeèenim rezinama tosta.
Recept je od Jamieja Olivera.
U rernu damo peæi, oprane , cijele malancane (patlidane), ne gulimo ih.
Peèemo da budu mekani. Ogulimo i sitno nasjeckamo. Dodamo sitno sjeckan bijeli luk, sol, biber, sitno sjeckan perin i maslinovo ulje.
Dobro promjeamo i damo u friider da se ohladi.
Posluimo sa zapeèenim rezinama tosta.
Recept je od Jamieja Olivera.
Spiza i jezik
Drago mi je da se u ovom dijelu slae sa mnom,vjeruj, jedan si od rijeðih,veæ sam rekao da svatki ima pravo jezik kojim govori zvati kako hoæe ali postoje neke lingvistièke norme a i zdrava seljaèka pamet.Peky wrote: Sto se tice jezika u Kninskoj krajini slazem se da je to nesto drugo nego Srpski jezik ili Hrvatski jezik . .
Odgovor na prvo pitanje,nije bilo javno preko galerije nego u nekim mailovima i sms-ovima,kao reakcija na moje komentare i pismo (jezik-lingvistièki) koje koristim i nema veze s ovim tekstom,ja ti se drim onog da je vanije tko govori nego to govori.
Ima vanijih stvari u ivotu,i ivot ide dalje s nama ili bez nas.
-
- Posts: 128
- Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm
jezik nas svagdasnji
Koliko ja znam u skoli od pocetka sezdesetih pa do poèetka sedamdesetih smo uæili srpsko-hrvatski jezik.Bila je to tokavica i latinièno pismo,odnosno knjievni slubeni jezik kojim se tada govorilo u Hrvatskoj. Rijeci su bile izmjeane,mjeseci su se brojali kao januar,februar,brojalo se u hiljadama,vozilo vlakovima i slièno.Sjeæam se da smo tek u treæem osnovne(1963.g) poèeli uèiti èirilicu i da su nam i to pismo i Marina Petkoviæ bili najmri.Èirilicu smo shvatali kao neto to nam nije potrebno i to nam se nameæe da nauèimo.
Veæ poèetkom sedamdesetih godina ,odnosno poslije Novosadskog sastanka o knjievnom jeziku poæeo se upotrebljavati naziv srpski ili hrvatski jezik,a malo poslije neko je govorio samo srpskim,a neko samo hrvatskim jezikom,mada je slubeni naziv naeg jezika i dalje bio srpski ili hrvatski Neki moji prijatelji su u koli poèeli forsirati naziv srpski jeziki,a poneki kninski Hrvat je tvrdio da priæa hrvatskim jezikom. U tom nadmudrivanju koji je jezik bolji(!) dolazilo je do smijenih situacija.Sjetite se 1971.godine i Maspoka.Tada je pokrenut list "Hrvatski tjednik" koji je donosio i "istine" o jeziku Hrvata .Kovanicama u stilu"okolokuænitrkopi",Dvocijevnoguznonatezalo","okolotrbunipantalodrac" i sliènima znali smo se satima smijati.No,neki su to shvatali ozbiljno. Sjeæam se da su veæ tih godina oni hrvatske nacionalnosti odlazili studirati u Zagreb i Split,a oni srpske u Beograd, a kad su dolazili za praznike donosili su sobom i neke nove rijeæi koje su opet prihvatali oni koji su i time htjeli istaknuti svoju nacionalnu pripadnost.Tako smo odjednom pod utjecajem studenata iz Zagreba poèeli brojati u tisuæama,a oni uiz Beograda su nas èastili novim terminima,pa tako,vie nismo plesali nego ðuskali,umjesto gemita smi pili pricere,naruèivali supe ,gledali u èasovnike i tako redom.Naravno,ovo nije bilo pravilo pa je bilo i Hrvata na studiju u Beogradu i Srba na studijima i kolama u Zagrebu ili Splitu.Ukratko,dotadanje prebrojavanje prema navijaèkoj pripadnosti, mada znam i Srbe koji su navijali za Hajduk, odjednom je zamijenilo izraavanje,odnosno upotreba rijeæi, i jezika. Pa sjeæamo se najava na eljeznièkoj stanici, koju su oni drugi odjednom prozvali kolodvorom.Jedni su na krnji kolosijek smjetali vlak,a drugi voz.Sreæom, mnogima to nije smetalo i Kninjani su to prihvatali.Mada je teko puvuæi granicu dokle vozi vlak i odakle ga preuzima voz.
Ja mislim da je tako i dolo do te èudne mjeavine srpskog i hrvatskog jezika koja je kooegzistirala u naem kraju i prije nego to su republike slubeno uvele svoje jezike.U Hrvatkoj je to bio Hrvatski, a u Srbiji Srpski jezik Kao i prije tih poteza,to æe reæi od davnina Kninjani su ,uglavnom svi, ili skoro svi,govorili ijekavicu,pisali latinicu a govoirli kako nam padne na pamet.Ponekad smo brojali i u tisuæama, a ponekad ili na voz,to da ne. U sudu,opæini,komitetu i drugim ustanovama se govorilo slubenim srpskim ili hrvatskim jezikom, a na ulici je koriten mix oba jezika.Pametnima to nije smetalo, mutivode i oni koji su time htjeli istaknuti svoju vanost i pripadnost,a time doæi do statusa u drutvu ili gdje veæ,su forsirali neke nove rijeæi. I da istaknem,takvi nisu ruku pod ruku sa ljudima koji su oduvijek govorili tako kako govore.,odnosno iskjuèivo srpskim ili iskljuèivo hrvatskim jezikom. Sa takvim ljudim smo se savreno sporazumijevali i njihov jezik nikom nije smetao. Smijeni su bili oni koji su odjednom promijenili svoj uobiæajeni vokabular nekim novim rijeèima,a ponekad i kretenskim surogatima.
No,da se ponovim, nama normalnima,u koje ubrajam i sebe, to nije smetalo. Uostalom i sam Krlea je ukazao na bogatstvo naeg jezika i istkao da je prava teta ne koristiti sve njegove varijante. A to je najzornije primjenjivao i upranjavao veliki i neumrli novinar iz naeg kraja,Jug Grizelj. Usput,Jug Grizelj je dugo godina obnaao dunost predsjednika udruenja novinara Srbije. ivi primjer za moje tvrdnje o mirnom suivotu oba jezika u naem kraju je da su èak i fratri na misama spominjali hiljade umjesto tisuæa.A da li je rijeæ o dva jezika ili jednom jeziku sa dvije ili vie varijacija,to je veæ za neku drugu raspravu i lingviste.Za mene to i nije vano,dok sam u Hrvatskoj ja idem na kolodvor i na vlak,u Srbiji idem na eleznièku stanicu i voz i mirna Bosna.Pa to je i normalno,u Italiji æe vas razumiti ako govorite talijanski,zar ne.Dodue,razumiju ovaj na mix i u Srbiji i u Hrvatskoj,no danas su druga vremena i pristojno je govoriti tako da te onaj drugi razumije.
A kad sam ivio u Kninu ,dakle u ona sretna vremena,o tome kako æu nazvati neki pojam ili koju æu rijeæ izgovoriti,nisam previe razmiljao.Bilo kako da sam se izrazio moja okolina i ljjudi sa kojima sam odrastao su me razumili.zapravo,razumili su me svi Kninjani i gotovo niko nikad nije pravio pitanje zato kaem vlak a ne voz.
I tako jezièni i svaki drugi suivot je klapao i funkcionirao u naem Kninu. Nekom je zbog toga bilo i krivo,veæini pravo ili svejedno.A onda su doli neki novi ljudi i sve je otilo u p...u materinu.Danas mi je svejedno ko kojim jezikom govori,ja razumijem obadva,a ponekad zaalim to se ne iskljuèim i ne govorim samo engleski.
Veæ poèetkom sedamdesetih godina ,odnosno poslije Novosadskog sastanka o knjievnom jeziku poæeo se upotrebljavati naziv srpski ili hrvatski jezik,a malo poslije neko je govorio samo srpskim,a neko samo hrvatskim jezikom,mada je slubeni naziv naeg jezika i dalje bio srpski ili hrvatski Neki moji prijatelji su u koli poèeli forsirati naziv srpski jeziki,a poneki kninski Hrvat je tvrdio da priæa hrvatskim jezikom. U tom nadmudrivanju koji je jezik bolji(!) dolazilo je do smijenih situacija.Sjetite se 1971.godine i Maspoka.Tada je pokrenut list "Hrvatski tjednik" koji je donosio i "istine" o jeziku Hrvata .Kovanicama u stilu"okolokuænitrkopi",Dvocijevnoguznonatezalo","okolotrbunipantalodrac" i sliènima znali smo se satima smijati.No,neki su to shvatali ozbiljno. Sjeæam se da su veæ tih godina oni hrvatske nacionalnosti odlazili studirati u Zagreb i Split,a oni srpske u Beograd, a kad su dolazili za praznike donosili su sobom i neke nove rijeæi koje su opet prihvatali oni koji su i time htjeli istaknuti svoju nacionalnu pripadnost.Tako smo odjednom pod utjecajem studenata iz Zagreba poèeli brojati u tisuæama,a oni uiz Beograda su nas èastili novim terminima,pa tako,vie nismo plesali nego ðuskali,umjesto gemita smi pili pricere,naruèivali supe ,gledali u èasovnike i tako redom.Naravno,ovo nije bilo pravilo pa je bilo i Hrvata na studiju u Beogradu i Srba na studijima i kolama u Zagrebu ili Splitu.Ukratko,dotadanje prebrojavanje prema navijaèkoj pripadnosti, mada znam i Srbe koji su navijali za Hajduk, odjednom je zamijenilo izraavanje,odnosno upotreba rijeæi, i jezika. Pa sjeæamo se najava na eljeznièkoj stanici, koju su oni drugi odjednom prozvali kolodvorom.Jedni su na krnji kolosijek smjetali vlak,a drugi voz.Sreæom, mnogima to nije smetalo i Kninjani su to prihvatali.Mada je teko puvuæi granicu dokle vozi vlak i odakle ga preuzima voz.
Ja mislim da je tako i dolo do te èudne mjeavine srpskog i hrvatskog jezika koja je kooegzistirala u naem kraju i prije nego to su republike slubeno uvele svoje jezike.U Hrvatkoj je to bio Hrvatski, a u Srbiji Srpski jezik Kao i prije tih poteza,to æe reæi od davnina Kninjani su ,uglavnom svi, ili skoro svi,govorili ijekavicu,pisali latinicu a govoirli kako nam padne na pamet.Ponekad smo brojali i u tisuæama, a ponekad ili na voz,to da ne. U sudu,opæini,komitetu i drugim ustanovama se govorilo slubenim srpskim ili hrvatskim jezikom, a na ulici je koriten mix oba jezika.Pametnima to nije smetalo, mutivode i oni koji su time htjeli istaknuti svoju vanost i pripadnost,a time doæi do statusa u drutvu ili gdje veæ,su forsirali neke nove rijeæi. I da istaknem,takvi nisu ruku pod ruku sa ljudima koji su oduvijek govorili tako kako govore.,odnosno iskjuèivo srpskim ili iskljuèivo hrvatskim jezikom. Sa takvim ljudim smo se savreno sporazumijevali i njihov jezik nikom nije smetao. Smijeni su bili oni koji su odjednom promijenili svoj uobiæajeni vokabular nekim novim rijeèima,a ponekad i kretenskim surogatima.
No,da se ponovim, nama normalnima,u koje ubrajam i sebe, to nije smetalo. Uostalom i sam Krlea je ukazao na bogatstvo naeg jezika i istkao da je prava teta ne koristiti sve njegove varijante. A to je najzornije primjenjivao i upranjavao veliki i neumrli novinar iz naeg kraja,Jug Grizelj. Usput,Jug Grizelj je dugo godina obnaao dunost predsjednika udruenja novinara Srbije. ivi primjer za moje tvrdnje o mirnom suivotu oba jezika u naem kraju je da su èak i fratri na misama spominjali hiljade umjesto tisuæa.A da li je rijeæ o dva jezika ili jednom jeziku sa dvije ili vie varijacija,to je veæ za neku drugu raspravu i lingviste.Za mene to i nije vano,dok sam u Hrvatskoj ja idem na kolodvor i na vlak,u Srbiji idem na eleznièku stanicu i voz i mirna Bosna.Pa to je i normalno,u Italiji æe vas razumiti ako govorite talijanski,zar ne.Dodue,razumiju ovaj na mix i u Srbiji i u Hrvatskoj,no danas su druga vremena i pristojno je govoriti tako da te onaj drugi razumije.
A kad sam ivio u Kninu ,dakle u ona sretna vremena,o tome kako æu nazvati neki pojam ili koju æu rijeæ izgovoriti,nisam previe razmiljao.Bilo kako da sam se izrazio moja okolina i ljjudi sa kojima sam odrastao su me razumili.zapravo,razumili su me svi Kninjani i gotovo niko nikad nije pravio pitanje zato kaem vlak a ne voz.
I tako jezièni i svaki drugi suivot je klapao i funkcionirao u naem Kninu. Nekom je zbog toga bilo i krivo,veæini pravo ili svejedno.A onda su doli neki novi ljudi i sve je otilo u p...u materinu.Danas mi je svejedno ko kojim jezikom govori,ja razumijem obadva,a ponekad zaalim to se ne iskljuèim i ne govorim samo engleski.
Ao je tako neka mi neko kaze ili rece cije su rjeci undje, tute, jere, zborasta, scega, njesam, esam, bome, nako, vavje, uni, coek, vabi, vijor, cuno, osino, nadvo, oklem, tuda, itd, itd.
Iz Zelinog pisanja, a bome i iz ovije rjeci koje sam ja napisa moga bi komotno kazati da je postoja neki Kninski ljezik, samo neznam scega je to sada vazno ili bitno kad nam je i nako svedno i sve te rjeci svi mi savrseno ili odlicno razumjemo i do sada niki problem nije bio pa spram toga jere bi i sada to pitanje potezali.
Vavje vas, Laka!
Iz Zelinog pisanja, a bome i iz ovije rjeci koje sam ja napisa moga bi komotno kazati da je postoja neki Kninski ljezik, samo neznam scega je to sada vazno ili bitno kad nam je i nako svedno i sve te rjeci svi mi savrseno ili odlicno razumjemo i do sada niki problem nije bio pa spram toga jere bi i sada to pitanje potezali.
Vavje vas, Laka!
-
- Posts: 128
- Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm
jezik
Ima u naem kninskom ,da ne kaem jeziku nego argonu,mnogo tuðica.Pa tako i ove rijeæi koje je ispisao Laka su turcizmi,talijanizmi,a ima kod nas i germanizama a u novije vrijeme je dosta rijeci skovano pod utjecajem engleskog jezika.Do prije èetrdesetak godina svako selo je imalo neko svoje narjeèje i na svoj naèin je razvijalo jezik kojim govori.Otuda u naem argonu toliko arhaizama.
Sve to,svi ti uticaji sa svih strana ostavili su lijepog traga u kninskoj kulturi i jeziènom izraavanju.Nastao je jedan lijep i dragi miks koji je odavao osobenost naeg kraja,naeg ivota i naih ljudi.Valjda taj svoj miks zato i dan danas tako ljubomorno èuvamo mada su nas neke bure i oluje razbacale iropm svijeta.
I na kraju kako nazvati taj na jezik.njime su govorili jednako i Srbi i Hrvati naeg kraja i svima je jednako drag.Ne bi ga nazvao ni srpskim ni hrvatskim jezikom,nebi ni srpsko-hrvatskim.Najbolje ga je nazvati naim kninskim jezikom ili argon,znan samo Kninjanima.Moda se neko potrudi i napie rijeènik ili podsjetnik na te nae obiæaje i divane.Siguran sam da bi to bila neka vrsta biblije za sve one koji takav jezik poznaju i upranjavaju.
Sve to,svi ti uticaji sa svih strana ostavili su lijepog traga u kninskoj kulturi i jeziènom izraavanju.Nastao je jedan lijep i dragi miks koji je odavao osobenost naeg kraja,naeg ivota i naih ljudi.Valjda taj svoj miks zato i dan danas tako ljubomorno èuvamo mada su nas neke bure i oluje razbacale iropm svijeta.
I na kraju kako nazvati taj na jezik.njime su govorili jednako i Srbi i Hrvati naeg kraja i svima je jednako drag.Ne bi ga nazvao ni srpskim ni hrvatskim jezikom,nebi ni srpsko-hrvatskim.Najbolje ga je nazvati naim kninskim jezikom ili argon,znan samo Kninjanima.Moda se neko potrudi i napie rijeènik ili podsjetnik na te nae obiæaje i divane.Siguran sam da bi to bila neka vrsta biblije za sve one koji takav jezik poznaju i upranjavaju.