Evo malo sire sa Borine Web prezentacije:
FONDACIJA ZA MIR I RJESAVANJE KRIZA
http://www.fondmir.com/OLDversion/docs/boris_yu.html
Nova bolnica
Moderator: Gazda
-
- Posts: 28
- Joined: Tue Feb 27, 2007 11:55 pm
- Location: Beograd
-
- Posts: 128
- Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm
razlozi za gradnju
Medju svojim starim papirima pronaao sam i jedan o gradnji nove bolnice. Pisan je 1977.g ,a potpisuje ga Odbor za gradnju nove b olnice. Pokuat æu ga prepricati u najkracim crtama
Planiranim razvojem komune, pie u tim materijalima, Knin se razvija u jedan od ozbiljnijih ekonomskih i geografskih èvorita ne samo ovog dijela dalmatinske regije nego i ire, te predstavlja snaan tranzitni centar sa verlikim gravitacionim podruèjem. Kao takvom nuan je i neminovan i odgovarajuæi razvoj zdravstvene slube kao bitni preduvjet èuvanja i unapreðenja narodnog zdravlja. Zdravstvena sluba u naem gradu dostigla je zavidne rezultate ali su postojeæe moguænosti dosle do kraja.
Izrazito skuèen i nekomforan prostor koji se veæim dijelom dobio nadogradnjom i adaptacijom stare bolnice u proteklih 25 godina, kroz namjeru da se dobije to veæi broj kreveta ,zanemareni su svi potrtebni prateæi sadraji. Nema centralnog grijanja, mnogi odjeli su bez sanitarnih èvorova i drugih potrebnih sadraja, a veæi dio bolnice vie nalikuje na vlana skladita nego na mjesto za ljeèenje.
Bolnica nema prostora za nesmetan rad. Tako na jednom kirukom stolu, predvidjenom za jednog kirurga i ondanji nivo kirurgije, danas radi est kirukih specijalnosti.
Zbog svega toga imamo velik odljev naih pacijenata u zdravstvene ustanove irom zemlje, a ti trokovi su daleko veæi nego li u naoj ustanovi. Tako, u prvih devet mjeseci 1977.g Medicinski centar Knin je lijeèio 2106 naih osiguranika i za to je utroeno 1.23 milijarde dinara. U istom razdoblju u ustanovama van Knina lijeèeno je 887 osiguranika za to je na SIZ zdravstvenog osiguranja morao platiti 1,18 milijardi din ara. A ovdje ne treba gubiti iz vida i druge trokove koje osiguranicii i njihove porodice imaju kod lijeèenja izvan Knina.
Zbog ovakvog stanja donesena je i prihvaèena od svih drutveno-politièkih struktura komune Odluka da se u tekuæem srednjoroènom planu pristupi izgradnji nove bolnice.
Planiranim razvojem komune, pie u tim materijalima, Knin se razvija u jedan od ozbiljnijih ekonomskih i geografskih èvorita ne samo ovog dijela dalmatinske regije nego i ire, te predstavlja snaan tranzitni centar sa verlikim gravitacionim podruèjem. Kao takvom nuan je i neminovan i odgovarajuæi razvoj zdravstvene slube kao bitni preduvjet èuvanja i unapreðenja narodnog zdravlja. Zdravstvena sluba u naem gradu dostigla je zavidne rezultate ali su postojeæe moguænosti dosle do kraja.
Izrazito skuèen i nekomforan prostor koji se veæim dijelom dobio nadogradnjom i adaptacijom stare bolnice u proteklih 25 godina, kroz namjeru da se dobije to veæi broj kreveta ,zanemareni su svi potrtebni prateæi sadraji. Nema centralnog grijanja, mnogi odjeli su bez sanitarnih èvorova i drugih potrebnih sadraja, a veæi dio bolnice vie nalikuje na vlana skladita nego na mjesto za ljeèenje.
Bolnica nema prostora za nesmetan rad. Tako na jednom kirukom stolu, predvidjenom za jednog kirurga i ondanji nivo kirurgije, danas radi est kirukih specijalnosti.
Zbog svega toga imamo velik odljev naih pacijenata u zdravstvene ustanove irom zemlje, a ti trokovi su daleko veæi nego li u naoj ustanovi. Tako, u prvih devet mjeseci 1977.g Medicinski centar Knin je lijeèio 2106 naih osiguranika i za to je utroeno 1.23 milijarde dinara. U istom razdoblju u ustanovama van Knina lijeèeno je 887 osiguranika za to je na SIZ zdravstvenog osiguranja morao platiti 1,18 milijardi din ara. A ovdje ne treba gubiti iz vida i druge trokove koje osiguranicii i njihove porodice imaju kod lijeèenja izvan Knina.
Zbog ovakvog stanja donesena je i prihvaèena od svih drutveno-politièkih struktura komune Odluka da se u tekuæem srednjoroènom planu pristupi izgradnji nove bolnice.
-
- Posts: 128
- Joined: Sat Dec 30, 2006 5:29 pm
specifikacija trokova gradnje
Rukovodstvo opæine Knin je 1977.godine imalo preciozne planove o gradnji novog medicinskog centra.
Odluèeno je da æe se Bolnica graditi na novoj lokaciji predviðenoj Generalnim urbanistièkim planom i to sa sjeverne strane Drpine glavice. Protezat æe se na 12000 metara kvadratnih, a bruto povrina planiranog prostora æe biti 22000 kvadrata. Raspolagat æe sa 350 kreveta, dijagnostièkim traktom, specijalistièkim poliklinikama, te svim moguèim odjelima i prateæim sadrajima. Projektiranjem æe se dati poseban naglasak na funkcionalnost i moguænost najracionalnijeg koritenja.
Te 1977.g je bila u toku izrada idejnog projekta, to je besplatno uradila zagrebaèka Hidroelektra kao znak zahvalnosti zbog nesebiène pomoæi kninjana njenim radnicima koji su na naem podruèju doivjeli saobraèajnu nesreæu. Idejni projekat je uraðen do kraja maja te godine a do kraja 1977. godine uraðen je i provedbeni projekat, nakon èega je bio planiran poèetak radova. Istovremeno se radio i urbanistièki projekat u Urbanistièkom zavodu Hrvatske u Zagrebu, koji je donio kompletna rjeenja tog buduæeg dijela grada, a ne samo medicinskog centra.
Meðutim, kod prikupljanja sredstava za gradnju dolo je do potekoæa. Prema procjeni projektanata cijena nove bolnice je iznosila 16 milijardi dinara. Grad je imao vlasitih 1,2 milijarde dinara, udruena sredstva SIZ-a su namakla 1,5 milijardu, kroz kredite i zajmove se planiralo namaæi jo 2 milijarde. Ostatak se namjeravao prikupiti kroz solidarnost gradjana. Izraèunato je da su ekonomskii potencijali komune 80 milijardi dinara bruto dohotka godinje i da to ostavlja prostora za samodoprinos. Odluèeno je da se on raspie jer se oèekivalo da æe se u iduæih pet godina graðani bez ustezanja dobrovoljno odreæi dva posto svojih plaæa. Na taj naèin bi se prikupilo 6 milijardi dinara.
No, tu su se raèunice izjalovile pa je prvi samodoprinos propao. Narod je odbio plaèati. Uslijedila je groznièava politièka borba kroz koju su rukovodstva doslovno svakog pojedinca uvjeravala u neophodnost njihova liènog doprinosa boljitku èitave komune. Drugi piut je samodoprinos uspio, narod je dobrovoljno pristao da se odrekne dijela svog prihoda zarad obeæane mnogo bolje zdravstvene zatite.
No, u konaènoj raèunici nedostajalo je jo oko 5 milijardi dinara da bi se zatvorila financijska konstrukcija. Izlaz je viðen u obveznicama zajma za ceste. koji se neto ranije raspisao na nivou drave i kojem su se m nogi kolektivi, ali i gradjani odazvali. Prvi je reagirao Savez boraca NOR_a, koji je na svojoj godinjoj konferenciji dao preporuku svim svoji m èlanovima da se odreknu obveznica zajma za ceste u korist gradnje nove kninske bolnice. Poslije njih su izvrni organi svih drutveno politièkih organizacija na èelu sa predsjednitvom Skuptine opæine takoðer dali preporuku svojim drutveno politièkim organizacijama da se pokrene politièka akcija kod svih vlasnika obveznica da ih poklone za izgradnju bolnice.
Tako se,uz jo neka sredstva koja su pristigla, solidarnoèu svih gradjana komune konaèno osigurani novci i bolnica je sagradjena.
Odluèeno je da æe se Bolnica graditi na novoj lokaciji predviðenoj Generalnim urbanistièkim planom i to sa sjeverne strane Drpine glavice. Protezat æe se na 12000 metara kvadratnih, a bruto povrina planiranog prostora æe biti 22000 kvadrata. Raspolagat æe sa 350 kreveta, dijagnostièkim traktom, specijalistièkim poliklinikama, te svim moguèim odjelima i prateæim sadrajima. Projektiranjem æe se dati poseban naglasak na funkcionalnost i moguænost najracionalnijeg koritenja.
Te 1977.g je bila u toku izrada idejnog projekta, to je besplatno uradila zagrebaèka Hidroelektra kao znak zahvalnosti zbog nesebiène pomoæi kninjana njenim radnicima koji su na naem podruèju doivjeli saobraèajnu nesreæu. Idejni projekat je uraðen do kraja maja te godine a do kraja 1977. godine uraðen je i provedbeni projekat, nakon èega je bio planiran poèetak radova. Istovremeno se radio i urbanistièki projekat u Urbanistièkom zavodu Hrvatske u Zagrebu, koji je donio kompletna rjeenja tog buduæeg dijela grada, a ne samo medicinskog centra.
Meðutim, kod prikupljanja sredstava za gradnju dolo je do potekoæa. Prema procjeni projektanata cijena nove bolnice je iznosila 16 milijardi dinara. Grad je imao vlasitih 1,2 milijarde dinara, udruena sredstva SIZ-a su namakla 1,5 milijardu, kroz kredite i zajmove se planiralo namaæi jo 2 milijarde. Ostatak se namjeravao prikupiti kroz solidarnost gradjana. Izraèunato je da su ekonomskii potencijali komune 80 milijardi dinara bruto dohotka godinje i da to ostavlja prostora za samodoprinos. Odluèeno je da se on raspie jer se oèekivalo da æe se u iduæih pet godina graðani bez ustezanja dobrovoljno odreæi dva posto svojih plaæa. Na taj naèin bi se prikupilo 6 milijardi dinara.
No, tu su se raèunice izjalovile pa je prvi samodoprinos propao. Narod je odbio plaèati. Uslijedila je groznièava politièka borba kroz koju su rukovodstva doslovno svakog pojedinca uvjeravala u neophodnost njihova liènog doprinosa boljitku èitave komune. Drugi piut je samodoprinos uspio, narod je dobrovoljno pristao da se odrekne dijela svog prihoda zarad obeæane mnogo bolje zdravstvene zatite.
No, u konaènoj raèunici nedostajalo je jo oko 5 milijardi dinara da bi se zatvorila financijska konstrukcija. Izlaz je viðen u obveznicama zajma za ceste. koji se neto ranije raspisao na nivou drave i kojem su se m nogi kolektivi, ali i gradjani odazvali. Prvi je reagirao Savez boraca NOR_a, koji je na svojoj godinjoj konferenciji dao preporuku svim svoji m èlanovima da se odreknu obveznica zajma za ceste u korist gradnje nove kninske bolnice. Poslije njih su izvrni organi svih drutveno politièkih organizacija na èelu sa predsjednitvom Skuptine opæine takoðer dali preporuku svojim drutveno politièkim organizacijama da se pokrene politièka akcija kod svih vlasnika obveznica da ih poklone za izgradnju bolnice.
Tako se,uz jo neka sredstva koja su pristigla, solidarnoèu svih gradjana komune konaèno osigurani novci i bolnica je sagradjena.
-
- Posts: 8
- Joined: Tue May 23, 2006 9:58 pm
- Location: Banja Luka
-
- Posts: 8
- Joined: Tue May 23, 2006 9:58 pm
- Location: Banja Luka
Da dodam,skoro identičan objekat se nalazi u Prijedoru,RS.braneslovenac wrote:Nije Ćevo bio arhitekta nove bolnice.Nadzorni organ je bio pok. Popović Srećko.Vjeko wrote:Nova Bolnica je Gradena pocetkom 81´..a Arichtekta je bijo Cevo Bjegovic a ta bolnica je bila najmodernija u Jugoslavi