Ozivljavanje grada

[Sensei]

Sjecanje na Vasu Kukolja

Napisao: Stiv

Postoje tragovi koji se ne brisu, sjecanja koja ne blijede, jer nam buducnost bez sijecanja moze biti nikakva. Na ta sijecanja, na te tragove dijetinjstva, cesto neka nezeljena vijest probudi zelju da se otrgnu od zaborava i skine onu natalozenu patinu sa njih, ispod koje zub vremena jos nista ucinio nije.
Prve godine cetrdesetprvogodisnjaka proticale su uz ratne grmljavine, koje su davile dijecije igre i radost, zore donosile strah a noci neizvjesnost, zeljno cekajući jutro slobode a sa njezinim prvim suncem bojazljivo su pocele nase prve igre, kojima je prohujali rat nametnuo karakter a zivot u slobodi poceo uzimati zamah. Morali smo ici u redove za sve sto nam je pripadalo a pripadalo bas nije bilo dosta. Mi iz gornjeg dijela isli smo u Curkovu avliju, koja je do ceste imala velika vrata , kakva smo kasnije cesto gledali u filmovima starih zamkova i utvrdjenja. Gotovo da smo se tad i plasili uci izmedju onih visokih betonskih zidova izmedju kojih je bila pekara i trgovina a nad njima je stajala porodica Grgic. Stajali smo medju odraslima cija su lica ponekad bila smrknuta pa smo znali da je neko tu noc odveden u toj tisini koja je nagrizala cijelu trgovinu, samo su se culi utezi po metalnim tecicama na vagi, jer niko govorio nije. Znao bi nas ponekad i obici sutljiv covijek u kratkom koznom kaputu pa kao da vrsi neku smotru. Plasili smo se te jezive tisine koja je lebdila oko nas. Mi dijeca nismo dugo cekali pa nas je te mucne tisine cesto oslobadjao Vaso Kukolj, koji nas je svojim tihim glasom dozivao da pridjemo onom starom sanku, trazeci sta nam treba. Svojim toplim prstima otvarao je nase sacice, koje su bile sive od olovnog novca uzimajuci koliko je trebalo a bolje reci sve jer smo nosili bas onoliko koliko nam je trebalo za kruv. Najsretniji bi bili kad naseg Vasu vaga ne bi poslusala, pa je morao jos koju listricu da doda a kuci se to nije provijeravalo.Tuzno je gledao nas pogled koji bi zaostao na drvenoj kasetici punoj tvrde marmelade koja je stajala pored vage pa mu je to bio gorak ukus u njegovoj dusi koja je zracila dobrotom i vedrinom, cije srce nije znalo za umor. Otvorenog srca i siroke duse uz topli glas, podario bi nam osmijeh sto je krasio onu dobricinu od covijeka izuzetnog plemenitog lika. Znao je da okrene glavu i isprati nas ceznjiv pogled na one okrugle tvrde kolace koji su stajali objeseni iza njega na spagu i znao je ponekad jedan prepoloviti za nas dva, ali zubi su nam bili nemocni za njih. Koliko je bilo dobrote u tom Vasi Kukolju nasem pekaru.Sad kad je polozen u svoju vijecnu kucu, neka mu bude topla kao njegova dusa na kojoj je pekao nas prvi kruv, onaj crni, okrugli, bez kojega kasnije ni cuvena Mortadela nije vrijedila. Njegovoj preostaloj porodici i rodbini neka je lak bol a i sreca sto su imali nakog oca, dida i rodjaka, kojega se drugacijeg i ne sijecam jos od 1947-me, iz Curkove avlije.

[Sensei]

O Kninskoj zeljeznici

Napisao: Stiv

Pisati o proslosti za bilo koje potrebe uvijek se zatalasaju mnoge strasti, osvijetljavajuci zaboravljeno, ali se ne smije zaboraviti da je povijest uciteljica zivota koju trebamo pamtiti dok trajemo.
Ako je nas grad imao dusu onda se je ona zvala - zeljeznica, medjutim ne ulazeci u razvoj cijelokupnog razvoja nase zeljeznice pod tvrdjavom, na koje se je oslonila cijela Dalmacija i dobar dio njezina zaledja jos od prvog vlaka iz daleke 1923-ce, Austro-Ugarskom ili Lickom prugom, koja je zamijenila Sipadovu uskotracnu, da bi joj se 1948-me ispod Sinobadove glavice pridruzila mladja Unska pruga, vec samo koji red na procitano u vezi stare stanice, kao ostatka Sipadove pruge koja samuje na periferiji novih kolosijeka. Malo je koji kraj volio svoju zeljeznicu kao mi dolje, jer su oci svakog zitelja u onoj dolini, u kojoj su se ukrstali narodi a kasnije i pruge bile uprte u nasu zeljeznicu, ciji je razvoj ostavio znacajan pecat civilizovanog razvoja priobalne Dalmacije. Veza njezina razvoja sa davnom prosloscu kao slika zivota i rada ljudi iz njezinih davnih vremena, kao svjedocanstvo njezinih graditelja i borbe za njezinu modernizaciju, nas kraj ostao joj je duzan da kao ukras koji je nedostajao nasoj zeljeznici otvori muzej u onoj sanjivoj Sipadovoj stanici,u kojem bi se cuvala sijecanja kao svijedocanstvo na trajne uspomene na nasu dusu - nasu zeljeznicu. U tom sklonistu nase duse a zeljeznici na dar, otrgnuti od zaborava neprocijenjiv doprinos zeljeznice u razvoju onog kraja. Na zalost taj svoj dar ne doceka, a docekali smo sumornu sliku u kojoj joj se povijest zavrsila a ko zna da li ce buducnost vise ikad i poceti nasoj zeljeznici - dusi naseg grada Knina u kojeg vise ni ptice nesvracaju.

[Petar-Peky Bukarica]

Kod kumova


Poranio Bosko zvani Boco,pa kako je imao nesto vremena ,svrati kod kumova da se vide.
Klasicno,dobrojtro kume dobrojtro kumo,a oni dobrojtro Kume.
Prije nastavka svake price,Boco je bio “brz na picu”,to znaci da je ispijao na eks.
Kod kumova, treba li reci, da ga nisu nudili rakijom,vec je kum samo ulio u casicu.
Na kredencu su bile dvije flase,obe ,tako je Bog htio zelene.
U jednoj je bila rakija a u drugoj petroulje i sa podjednakim sadrzajem tecnosti.
Kad je kum ulio,otisao je sporad sebe,a Boco tecnost iskapio.
Sad je u kucu usla kuma pa ulila Kumu drugu casicu ,koju je Boco popio na eks, prije nego je kuma rekla:Kume ja terbi usu petroulje.Kuma zamjeni flase da vise ne bude zabune,najprije stavi flasu sa rakijom, pa onda sa petrouljom.
Vrati se i kum a kuma ode za poslom,pa znajuci da je napravio gresku uze drugu flasu pa nali kumu i sebi.
Prije nego je ista rekao Kum iskapi i trecu casicu.Dobrocudni Boco u sve tri prethodne casice popio je petroulje.
Vec od cetvrte bila je rakija,pa je sadrzaj flasa bio upozorenje.Naime rakijska je bila prazna
Nije bilo naznaka da je Boci zasmetalo petroulje.

Napisao: Dusan Colakovic

[Petar-Peky Bukarica]

Knin i okolina

Knin i okolina u dugoj proslosti bio je manje-vise nepodesan za zivljenje,jer su ga okruzivale vode i pripadajuce barustine,pune malaricnih komaraca koji su taj zivot ugrozavale.
Zapisano je da od rimskih ostataka postoji vila rustika na podrucju Orlica.
Ostala povjest je poznata,od naselja na Spasu,kninske tvrdjave i Grada(donjeg).
Interesantno je bilo zapazanje,Alberta Fortisa Putovanje po Dalmaciji,u proputovanju kroz Knin i okolinu.
Nesto na regulaciji vodotoka uradila je Venecija,onoliko koliki je njezin interes bio,ne bas veliki.
Konacno,dosla je Austrougarska monarhija,koja je stanje vidno popravila,barem sto se tice malarije.
Stariji,koji se jos sjecaju starih ljudi,podanika Monarhije,ne mogu se oteti dojmu,da su ti ljudi afirmativno govorili o tim vremenima.
“Boljeg vladara od cara Franje Josipa na ovim prostorima nije bilo”
Ako se nekad procita nesto,sto podsjeca na efekte koje je su nasi stari uradili,u tim vremenima,onda preostaje samo komentirati.
Naime,netko je primjetio da Sarena jezera nisu vise podesna za kupanje,voda je prljava i prijete zaraze.
Ispod asfaltnog puta,gdje je pristup jezeru najpodesniji postoji izvor,koji tu vodu osvjezava.
Zaboravlja se da je postojala odvodna vosa(ne kanal) koja je oneciscenja odvodila u Kosovcicu.
Isti je slucaj sa Burumskim jezerom,postojala jevosa,koja je odvodila oneciscenja do Krke,takodjer su postojali izvori.
Cokino jezero,ispod nove srednje skole,imalo je dvije vose,jednu prema Brzici,a drugu kroz krug vojne pekare do starog korita Orasnice.Obadva kanala su zatrpana, Prije cetvr vijeka urusila se zemlja,kod jednog,juznog,odvodnog pravca i to je postalo onovremeno cudo.Voda je samo pronasla zamjenski pravac.
Ovakvih primjera ima na pretek u svim djelovima kninske kotline.
Pitam se jeli ekologija zazivjela,ili je to problem drugih,uvijek nekih drugih,ne nas samih?
Mozda je rjesenje da se ponovo uspostavi Austrougarska i da se to pitanje na najbolji nacin rijesi.
Zdravi i veseli(puno novaca)bili.
pozdrav Dusan Colakovic

[Stevan-Stiv Biserko]

Postovani Dule,podaci po mnogome netacni,a posebno da je dio vode iz Cokina jezera otica prema Butisnici.Oko Sarenih jezera vosa postoji,a na sanaciji voda Napoleon je ucinio najvise,a Venecija ni malo.

[Stevan-Stiv Biserko]

Urusavanje zemlje u Zunica vinogradu nema nikakve veza sa vosom,koja je odvodila vody ix Cokina jezera, takvo urusavanje desilo se stotinjak metara sijevernije od vinograda 1920-te prvi put.Vijesti da je voda ponekad zagadjena na Sarenim,to je izmisljotina bila perifernog stanovnistva daim gradjani nedolaze.To su mocvarna jezera,koj su popravili plitka,a sto se tice vode na burumskom jezeru,blato mu je izuzetne ljekovitosti.

[Dusan Sekulic]

Uz sve postovanje prema Stivu,moram reci da sam vidio kanal i cijevi koji idu iz Marica,iz jezera koje se nalazi medju Maricima i Grgicima,a kanal vodi do Cosinog/Kotarasevog mlina na rjeci Marcinkovac koja ide sa vrela Simica.
Voda sa Simunoviceve vose/jezera je isla u Orasnicu kroz Senjak i mimo gradske pekare.Dali su nekim podzemnim kanalima povezana ova dva jezera nisam siguran.
Slabo poznam Burumsko jezero i nisam se nikada kupao tamo,pa me interesira vise od cega je ljekovito blato.
Isto tako nisam znao za postojanje Babica jezera u Tiskovcu dok nisam slucajno otvorio Strmicki sajt i tamo vidio jedan snimak na kojem se vidi ljepota toga jezera i prosto neznam kako je to proslo a da nisam isao da vidim
to cudo prirode.Ako neko nesto vise zna molio bi da to opise i kako se najlakse dodje do njega.

[Luka Kabic]

Dusane do jezera je vlo lako doci.Do Tiskovca dodjes vozom ili autom.Par stotina metara od zeljeznicke stanice Tiskovac prema Kninu ,krenes uzbrdo i nakon par kilometara dodjes do velike poljane.Sa desne strane poljane ispod stijena je jezero.Davno prije isli smo na mars KNIN -PLAVNO-BABICA JEZERO.
Otidji na Youtube i ukucaj BABICA JEZERO.Ima par klipova.

[Stevan-Stiv Biserko]

Cijev jeste,ali za vodu iz Grgica jezera,a iz Cokina ne,jer mu kofiguracija tereba to onemogucava.To su depresije koje se sljegaju uslijed kisa,akanali,vose,nisu odrzavane.Staro je pravilo hidrotehnike da se voda kroti u planinama,jer kad dodje u ravnicu sve je kasno.

[Stevan-Stiv Biserko]

Nisu bapske price vec je dokazano da rane brze zarastaju,a uzorci su laboratorijski ispitivani za Burumsko jezero.Povezanost vrela na tamosnjim jezerima nikad nie dokazana sa vrelom Krcica pod Dinarom,a niti sa ikakvim vrelima u krugu od 100 km,pa ni sa vruljama po Jadranu.Specijalna boja za takve kontrole ubacena je u vrelo pod Dinarom i jos se nikad nigdje nije pojavila,prilikom vijerovanja da su povezane vode Krcica i vtela Krke i sa drugim rijekama onog podrucja,pa isire.

[Petar-Peky Bukarica]

Postovani Stive,

Potpuno tacan navod sto se tice Cokinog jezera,dio voda otjece u Brzicu.Kanal(vosa) se nalazi pokraj Pejine kuce,nekih 15 metara juznije,jasno i on je zatrpan smecem.

Odvodni kanal (vosa),kojim je otjecala voda iz Sarenih jezera nije radjen od francuskih trupa(iz vremena Napoleona),vec od domicilnog stanovnistva,koje je minimalno placala Carevina.Jedan od radnika bio je Jelic iz Potkonja po nadimku Mackic.

U nasem kraju napoleonove trupe radile su Krivine i put izmedju Kjeva i Unista(prav ko strijela)

Kako u Napoleonovo vrijeme higijena nije bila na zavidnom nivou,to su vojnici umirali od razlicitih bolesti,mozda i kuge,

Pet francuskih grobova je nadjeno pri otkopavanju rudnika uglja u Modrinom selu.Privatno sam konsultirao arheologe koji su to potvrdili.Neki sitni artefakti su nadjeni ali bez vece vrijednosti.Po nekim ljudima,vaznija je bila eksploatacija uglja od istrazivanja tih grobista,otuda moj privatni kontakt sa arheolozima.Inace bio sam upravnik tog rudnika uglja u to vrijeme.

Urvine,klizista,lomovi i zarusavanja su posljedica ljudskih aktivnosti,destrukcije, pa tako i kod Zunica vinograda.Radi se ipak o urvini.

Rasjed,pukotina u zemljinoj kori,koji je uzrokovao periodicne potrese u Kninu i okolici,je Stihovsko-vrlicki rasjed.Radi se o istoj geoloskoj starosti kao sto je stari “djes”,recimo kod Kabica kuce.

Ja namjerno upotrebljavam termin vosa,jer termin kanal obiljezava plovni put(kanal Dunav-Tisa-Dunav) i drugi.

Neobicno me veseli da si jos u snazi,da vrijedno saradjujesna ovom forumu.

Moram te upitati bavis li se jos lovom ili vise nemas volje,za lov.Ako te interesira ja se bavim ribolovom i ovdje u Holandiji,ali svu ribu koju ulovim bacam nazad u vodu.

Ta voda se nalazi na –2,4 metra,sto se ovdje smatra umjerenim.

Stive neobicno sam obradovan tvojim pazljivim pracenjem kninskih dogadjanja.

Zelim ti mnogo godina saradnje na Kninskom forumu.Tebi licno puno radosti i zdravlja.

Sve skupa pozdravljam

Dusan Colakovic

[Petar-Peky Bukarica]

Imenjace,Dusane Sekulicu,
O Burumskom jezeru,se najbolje moze reci da je voda slicna vodi Sarenog jezera,u tresetnom okruzenju,sa dosta sumpora u vodi.
Burumsko jezero je manje i nalazi se u prirodnom amfiteatru,sto znaci da je kolicina sumpora nesto veca,svakako ne u postotcima, jer je to posljedica veceg isparenja,odnosno zasticeno je od utjecaja vjetrova sa svih strana.
Sjecam se,da je koza ,poslije kupanja,bila zategnu kao da je impregnirana,pa smo nakon kupanja u vodi Burumskog jezera
obavezno ,iduci kuci, ispirali se u hladnoj vodi nedaleke Krke.
Dokaz povoljnosti mikroklime je prispjece razlicitog voca i povrca,ranije nego na drugim mjestima.
Ranih 60-ih jeo sam tresnje iz jedne bascice, neposredno iznad jezera, za Prvog maja,jasno zrele.
Sumporne vode dobre su dobre za reumu.
U Splitu postoji ,svakako je postojala,sumporna banja,u kojoj se kupao i car Dioklecijan,koji je,valjda bolovao od reume.
Ima dokaza da je “sumporovod”sa izvorista dovodio vodu u palatu.
Pozdrav svima
Dusan Colakovic

[Petar-Peky Bukarica]

Kninske crtice

Cokino jezero je jedno,a Grgica drugo i isped Pejine kuce je kanal za vodu iz Grgica jezera,a vosa iz Sarenih nema nikakve veze sa navodom Napoleona,a zategnuta koza je posljedica algi,a ne sumpora.Vlasnik vose iz Cokinovca je bio vriedni i pedantni Dusan Zunic i kad ju je prestao odrzavati,njive su tonule.Stara Sipadova pruga i izdignut teren onemogucavaju vodi iz Cokinovca da otice ka sijeveru.Vidis po starim slikama da je voda uvijek lezala oko grada,a ono se je zvalo Lago di cerca,ili Jezero Krka.Napomeno sam vijerujuci da ce te pojmove razgraniciti,ali vidim da sam pogrijesio,pa se izvinjavam za nako sture podatke sa moje strane.Pozdravljam i zivjeli.

Stiv.

[Petar-Peky Bukarica]

O necemu i jos o ponecemu

U posljednjem javljanju pisao sam o tresetu,a zaboravih reci da je to vrsta uglja,doduse najlosijeg ,ali ipak uglja.Sezdesetih godina proslog vijeka Drniski rudnici uglja,koji su radili punih 165 godina,vrsili su prospekciju kninskog podrucja.Jasno,njih je interesirao ugalj,pa su na podrucju Vrpolja ustanovili neogene naslage,koje mogu biti ugljonosne.Kako se radi o urbanom podrucju,a cijene uglja u to vrijeme nisu dozvolile bilo kakve ozbiljnije radove.Za one kojima neogen ne znaci mnogo,podsjeticu na sive gline,Stiv zna, iz korita Orasnice koje smo koristili u osnovnoj skoli za rucne radove.
Jos nesto,cuvena kninska voda,sa Crnog vrela ,vjerovatno prolazi kroz neogene naslage,odnosno gline,jer ima manje otopljenog vapnenca pa jesamim tim zdravija. Valjda se jos pije na zeljeznickoj stanici,ako cijev kao i opcinska nije na izvoristu blindirana.
Na kraju malo sale.
Jednom sam, sa nekim ljudima, isao na Risovac. Izmedu Doca i Risovca postoji jedna zaravan na kojoj se pojavljuje crvena zemlja,za koju sam ocijenio da je pojava boksita.U sustini jeste ali sadrzaj boksita je daleko ispod komercijalnog sadrzaja.
Ja sam uzorak donio oznacio ga propisno sa’D “i poslao iz Ervenika u rudnicku laboratoriju. Svi ekstremni rezultati su dostavljani direktoru,koji je opsovao upravnika,uz opasku da radi sto ne smije raditi. Ja sa u to vrijeme zamjenivao upravnika,tako da je on ni kriv ni duzan popio vatru.
Jasno nisan ni ja bio pelcovan od ispijanja vatre u drugim slucajevima,kad sam je i ispijao.

Pozdrav Dusan Colakovic

[Stevan-Stiv Biserko]

Zategnutos koze od vode na jezerima javljala se je samo za vrijeme velikih zega,koje zagriju povrsinu vode i dovode do razvijanja algi,a to nema veze sa sadrzajem sumpora,kojeg i nema u tolikoj mijeri,pa da izaziva one zickaste naslage na kozi,a niti je voda odavala ikakav miris na sumpor.Kakav Napoleon i Krivine,pa i taj put za Unista?! Kod mnogih istrazivaca prevladavalo je rekla-kazala.Cemu su trebale kukeza vezivanje brodova na Pljesivici i kakve su gore plaze bile?!Bice su dolazilipo sir u mijesinama.Vrbnicani se hvale da su te kuke bile i u njihovim kukovima dolje do ceste.Masala.Pojava gnjile u geoloskoj formaciji Zemljine kore oznacava njezino mlado doba.Ono se je podrucje izdiglo prije 35miliona godina iz starog Sredozemnog mora,koje se je zvalo TETIS.Dinarsko gorje,Karpandti i Alpe,uslijed tektonskih poremecaja tako cineci manje more koje se je zvalo Paratetis i td i td i td.........Cak imas podatak da su bilekuke i u Strmici za brodove?!Ajde,zasucite ukave i pljunite u sake,pa onuda trazite Nojevu Arku,a mozda i-Titanik.Ako iz Cokina jezera voda ide uzbrdo bez ljudske pomoci,onda je tvoja preparandija tu negdje oko tebe.Pozdravljam.Stiv.