Petar Colak
Muzej...

Petar Colak
Barice davnih vremena...



Petar Bukarica
Zbog ovakvih poplava bila je neophodna izgradnja nasipa duž Krke.

Dragoljub Ćalić
Dizel depo...



Repko Knin
Pogled sa moje terase kad je vedro,a kada je oblačno i nevidim Dinaru ,bolesta sam cijeli dan.

Željko Šućur
Razvoj podizanja nasada i krajobraznog uređenja
Knina
Ruske i ukrajinske izbjeglice, tzv. „Ruska bjelogarda“
poslije revolucije 1917. godine dale su ideju za uređe-
nje nasada grada Knina. Sadnja je započela poslije 1920
godine. Tada je Knin bio prašnjav, neasfaltiran i nedo-
voljno uređen. Prvotno su se počele saditi lipe (Tilia sp.).
Na Kninskoj tvrđavi se pak bilježi različita dendrološka
vegetacija, kao što su: klen (Acer campestre L.) , dren
(Cornus mas L.), hrastovi (Quercus sp.) i sl. Platane (Pla-
tanus sp.) koje su zasađene u Kninu stare su više od 170
godina, a za njihovu sadnju je zaslužna engleska dobro-
tvorka Miss Irby koja je boravila u Kninu i široj okolici
za vladavine Austro-Ugarske monarhije.
U povijesti kninskog ozelenjivanja treba istaknuti i gđu.
Novak, za koju se smatra da je bila dendrološki struč-
njak. Ona je živjela u kući iza mjesne crkve sv. Ante.



Lenka Bogovac
Željko Šućur BRAVO ! Koje korisne informacije za nas Kninjane! Nedavno raspravljali,koje godine su zasadjene platane kod Slavije? Sad smo "bogatiji" za dosta toga što nismo znali !


Željko Šućur
Lenka Bogovac drago mi je sto vam se sviđaju komentari.


Željko Šućur
U komunalnom poduzeću iza II. Svjetskog rata radio je Stevo Stojanović, kao
nadglednik i voditelj komunalnih radova. On je ispred
upravne zgrade Elektre, uz cestu posadio lovor višnje
(Prunus laurocerasus L.).
Nakon njega poslove preuzima nadglednik Milivoj
Popović, dipl. ing. šum. U to se vrijeme od komunal-
nog poduzeća prema granici s Bosnom i Hercegovinom
sadio divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.). Go-
dine 1975. Milivoj Popović dobio je zadatak uređenja
tadašnje osnovne škole Narodnih heroja. Stabla nižeg
rasta nabavljana su iz Zagreba. Za park je izvađeno 15
sitnolisnih lipa (Tilia parvifl ora L.) iz kamenjara u Plav-
nom, a vadili su ih miniranjem kamena. Od alohtonih
vrsta posađenih u Kninu može se izdvojiti turkestanski
brijest (Ulmus pinnato-ramosa L.), koji se nabavljao iz
rasadnika u Sinju.


Željko Šućur
Miss Irby je osnovala 4 škole u Kninu i okolici, dočekivala i pomagala izbjeglice iz Bosne.


Željko Šućur
Osim prosvjetnog rada, Miss Irby je izbjeglicama pružala pomoć i u hrani, odjeći, ogrjevu, lijekovima, pravila kolibe, dijelila novac – njeni suradnici pišu da je oko 20.000 izbjeglica dobilo neku vrstu pomoći


Nenad Kamjanac
Željko Šućur sjedi 5!


Vera Desic
Bravo Željko Šućur ,studiozno i zanimljivo!




Željko Šućur
Hvala Vera, zadovoljstvo mi je podijeliti saznanja koja imam. Na staroj Galeriji smo spominjali Miss Irby. Petar valjda ima te tekstove pa ih možda objavi kao zasebnu datoteku.


Vera Desic
Željko Šućur Puno toga mi koji smo davno otišli ili smo zaboravili ili nismo ni znali.
Za ovo što si napisao prvi put sam saznala.Hvala ti.





Željko Šućur
Je li dr Grge Novaka velikog arheologa i predsjednika JAZU ?



Sasenka Martic
Željko Šućur kako poučno štivo. Ovo orci put čitam i od srca to de zahvaljujem na tome sto si podelio ove činjenice.


Željko Šućur
Sasenka Martic hvala

Željko Šućur
Super fotografija



Sasa Martic
Ah ti želježničeri.